Najbrži rast zabilježila je Rumunjska, gdje je 2001. 16 posto stanovnika u dobi iznad 15 godina otplaćivalo bar jedan kredit, dok je prije četiri godine njihov udio iznosio samo tri posto.
Hrvatska pak prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001. te je 2005. iznosio čak 22 posto. S druge je pak strane zabilježen pad štednje u bankama pa je broj depozita u istom razdoblju smanjen s 38 na 26 posto.
Visoku stopu kreditne zaduženosti bilježe i Srbija i Crna Gora gdje je udio zaduženih građana u 2005. iznosio devet posto u odnosu na tri posto u 2001. dok je snažan pad štednje u vidu smanjenog broja depozita zabilježen i u Slovačkoj, sa 67 na 56 posto, i Češkoj, sa 62 na 56 posto.
"Razlozi ovakvog trenda jednostavni su: ljudi žele uživati u životu kao i oni u zapadnoj Europi, usredotočeni su na potrošnju i žele kupovati ovdje i sada. Stoga plaće ostaju na tekućim računima za dnevnu upotrebu i ne premještaju se na štedne račune kao nekad", objasnio je rezultate Martin Mayr, stručnjak BA-CA za tržišna istraživanja.
"Ako pak nemaju dovoljno sredstava, uzimaju manje kredite za kupnju televizora ili računala. Potražnja za takvom vrstom kredita konstantno raste", zaključio je Mayr.