LJUBLJANA/PARIZ
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel razgovarao je u četvrtak u Parizu sa šefom francuske diplomacije Philippeom Douste-Blazyjem o razvoju bilateralnih odnosa, suradnji u Europskoj uniji i zapadnom Balkanu, objavilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Govoreći o stanju u državama jugoistočne Europe, Rupel je rekao da unatoč rezervama koje Francuska i neke druge države imaju oko sposobnosti EU-a da apsorbira potencijalne nove članice treba nužno održati europsku perspektivu država zapadnog Balkana. Bez te perspektive došlo bi do poremećaja ravnoteže snaga u regiji, rekao je Rupel. Kako je prenijela Slovenska tiskovna agencija STA, Rupel i Blazy složili su se u ocjeni da je nastavak širenja EU-a na zapadni Balkan potreban, ali uz ispunjene uvjete. Rupel je u razgovoru posebno istaknuo slučaj Srbije koja se po njegovoj ocjeni zbog neispunjenja suradnje s Haaškim sudom nalazi u teškoj situaciji. Rupel je među ostalim predstavio i prioritete koje će Slovenija imati tijekom svog predsjedavanja Europskom unijom u prvoj polovici 2008. godine.
BERLIN
U interesu je građana Kosova što skorije rješavanje sadašnjeg političkog statusa quo, ali za to obje strane u pregovorima o budućnosti ove pokrajine moraju pokazati više spremnosti na kompromise, priopćeno je nakon susreta njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera i kosovskog premijera Agima Qekua u četvrtak u Berlinu. "Građanima Kosova je što prije potrebna jasnoća oko političkog statusa jer će se jedino tako moći s punim elanom posvetiti budućnosti", rekao je Steinmeier. On je najavio da je cilj pregovora o budućem statusu Kosova "multietničko i mirno" društvo u kojem će svi građani bez obzira na nacionalnu pripadnosti moći živjeti u slobodi i sigurnosti. Njemački ministar vanjskih poslova pozdravio je znakove približavanja nacionalnim manjinama na Kosovu, posebice Srbima, koji su primjetni nakon dolaska Qekua na vlast. Kosovski premijer pozvao je Srbe na Kosovu da se uključe u rad pokrajinskih institucija. "Srbi se ne smiju bojati samostalnog Kosova. Ako je već Kosovo zahvaljujući Miloševiću izgubljeno za Srbiju, ono nije izgubljeno za Srbe na Kosovu", izjavio je Qeku.
PODGORICA
Blok za samostalnu Crnu Goru je u četvrtak održao posljednji skup prije nedjeljnog referenduma na kojem se okupilo više desetaka tisuća ljudi koji su mahali zastavama i uzvikivali "da neovisnosti" i "Milo, Milo", izvijestile su agencije. Blok za očuvanje Srbije i Crne Gore svoj je posljednji skup održao u utorak navečer. U četvrtak u ponoć počinje predizborna šutnja koja će trajati do zatvaranja birališta u nedjelju u 21 sat. U pobjedu su uvjereni i zagovornici crnogorske samostalnosti kao i oni koji žele ostanak u zajednici Srbije i Crne Gore. "Uvjeren sam da raste broj onih koji podržavaju samostalnost Crne Gore", rekao je u četvrtak crnogorski premijer Milo Đukanović i izrazio uvjerenje da će za samostalnu Crnu Goru glasovati više od 55 posto birača. Čelnik Bloka za zajedničku državu, predsjednik Socijalističke narodne stranke Predrag Bulatović je pak izrazio uvjerenje da će 200.000 glasova biti dovoljno da pobijedi njegov Blok i Crna Gora ostane u vezi sa Srbijom.
KANDAHAR
Najmanje 105 ljudi ubijeno je u četvrtak u najžešćim sukobima od svrgavanja talibanske vlasti u kojima su se militanti sukobili s američkim i kanadskim vojnicima, priopćili su dužnosnici. Najveći dio sukoba zbio se u južnim pokrajinama Helmandu i Kandaharu gdje bi se ovoga ljeta trebale razmjestiti tisuće dodatnih vojnika NATO-a kao odgovor na sve veći broj napada pobunjenika. Broj talibana poginulih u sukobima koji su počeli u srijedu navečer i nastavili se u četvrtak dostigao je 87, izjavili su američki i afganistanski dužnosnici. U napadima je također poginulo 15 afganistanskih policajaca, jedan američki civil, afganistanski civil i pripadnica kanadske vojske, prva Kanađanka koja je poginula u borbi.
KATMANDU
Nepalski parlament je u četvrtak prihvatio plan koji će ograničiti kraljeve ovlasti i oduzeti mu nadzor nad vojskom što je povijesni korak za zemlju u kojoj je kralj tradicionalno smatran Bogom, odnosno inkarnacijom hinduističkog božanstva Višnua. Povijesna odluka je donesena nakon što su prije mjesec dana masovni prosvjedi u toj himalajskoj državi primorali kralja Gyanendru da ponovno uspostavi parlament i svoju vlast prepusti višestranačkoj vladi. Rezolucija je prihvaćena verbalnim izjašnjavanjem 205 članova parlamenta za manje od dva sata nakon što ju je predstavio premijer Girija Prasad Koirala. Vijest je pozdravljena pobjedničkim skupovima po cijeloj zemlji. Ova odluka kralju oduzima titulu zapovjednika vojske, vlada se više neće zvati "vlada njegovog veličanstva" nego samo nepalska vlada, a Nepal više neće biti hinduistička nego će postati sekularna država.
WASHINGTON
Američki general Michael Hayden, kandidat za direktora obavještajne agencije CIA-e, suočio se u četvrtak na senatskom saslušanja s teškim pitanjima o prisluškivanju Amerikanaca bez sudskog naloga i snažno branio taj program kao legalan i potreban u borbi protiv terorista. Na saslušanju za potvrdu kandidature u resornom senatskom odboru senatori su Haydena obasuli pitanjima o praćenju razgovora i e-mailova osumnjičenih terorista bez sudskog naloga koje provodi Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) kojoj je sam bio na čelu do 2005. Hayden je rekao kako je program špijuniranja međunarodnih komunikacija Amerikanaca usko usmjeren na osumnjičene teroriste i pod stalnim nadzorom tako da ne ugrožava privatnost građana kako to sumnjaju organizacije za zaštitu građanskih sloboda. "Privatnost američkih građana je stalna briga. Uvijek držimo u ravnoteži privatnost i sigurnost"", rekao je Hayden. Nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. predsjednik George W. Bush je naredio tajni program prisluškivanja komunikacija ljudi iz SAD-a s osobama u inozemstvu kada je barem jedan od sudionika osumnjičeni terorist.
SANTIAGO
Čileanski vrhovni sud u četvrtak je odlučio da se uhićeni bivši peruanski predsjednik Alberta Fujimorija može braniti sa slobode čime je razljutio peruanske dužnosnike koji traže njegovo izručenje i tvrde da postoji rizik da će pobjeći. Suci suda u Santiagu glasovali su četiri prema jedan za prihvaćanje jamčevine za Fujimorija, starog 67 godina, koji je u Peruu optužen za kršenja ljudskih prava i korupciju te čeka dovršenje dugačke procedure izručenja. "Sloboda optuženog ne predstavlja opasnost po društvo ili žrtve i neće omesti sudski proces", utvrdio je sud u četvrtak odredivši jamčevinu u iznosu od oko 3000 američkih dolara. Fujimori je uhićen u studenom kada je u Santiago doputovao iz Japana gdje je živio pet godina izbjegavajući sudski progon u Peruu nakon što je njegova vlada, koja je na vlasti bila od 1990. do 2000., propala zbog velikog korupcijskog skandala.
WASHINGTON
Američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je u četvrtak da suparničke palestinske sigurnosne snage koje se sukobljavaju u Pojasu Gaze stvaraju "opasnu situaciju" koje predsjednik Mahmud Abbas mora dovesti pod kontrolu. Rice je ocijenila kako je raspoređivanje snaga Abbasovog Fataha i skupine Hamas koje su u borbi za vlast nakon što je Hamas formirao vladu, stvorilo "vrlo napeto stanje" u Pojasu Gaze. U sukobu koji je izbio rano u petak između sigurnosnih snaga vjernih Abbasu i milicije koju vodi nova Hamasova vlada, ranjena su dva policajca. Do sukoba je došlo nakon što je Hamas na ulice Gaze u srijedu rasporedio 3 tisuće naoružanih sljedbenika kako bi pokazao svoju snagu. Abbas je naredio da se milicija povuče, što je Hamas odbio. Rice je podsjetila kako je Abbas govorio da Palestinci na palestinskim teritorijima trebaju živjeti pod "jednom vlašću i jednom puškom" te da je to načelo mirovnog plana "putokaz" koji podupiru Sjedinjene Države i čiji je konačni cilj uspostava palestinske države. "To je vrlo opasna situacija, a također je mnogo nedužnih Palestinaca pogođeno nasiljem i kriminalom koji nastavlja biti problem na palestinskim teritorijima", rekla je Rice.
INSTANBUL
Bivši turski premijer Bulent Ecevit doživio je moždani udar nakon kojega je hospitaliziran i njegovo stanje je 'ozbiljno', prenosi AP tursku novinsku agenciju Anatoliju. Ecevit (81) je bio premijer u dva mandata, a zadnji put od 1999. do 2002. godine, kada je pretrpio težak poraz na parlamentarnim izborima. Glasači su mu pripisali odgovornost za gospodarsku krizu koja je zadesila Tursku 2001. godine i donijela milijune otkaza. Njegovo krhko zdravlje također je utjecalo na pad povjerenja javnosti. Tijekom 47-godišnje političke karijere, Ecevit se istaknuo kao čovjek naklonjen radništvu, pomogavši u borbi za legalnost štrajka i kolektivnog pregovaranja, a podupro je i zemljišnu reformu u korist seljaka. Poznat je i po tome što je 1974. godine naredio tursku invaziju Cipra, akciju koja je vodila podjeli tog sredozemnog otoka. U novije vrijeme, istaknuo se hvatanjem kurdskog pobunjeničkog vođe Abdullaha Ocalana i naporima da Turska postane službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
TOKYO
Japan ne vjeruje da Sjeverna Koreja priprema lansiranje balističkog projektila, izjavio je glasnogovornik japanske Vlade Shinzo Abe, nakon nagađanja po kojima bi Pyongyang mogao uskoro lansirati balistički projektil dugog dometa. Citirajući neimenovani izvor iz južnokorejske Vlade, tu mogućnost naznačili su japanski mediji, pozivajući se na satelitski snimak koji pokazuje određene aktivnosti u području lansiranja. Prema iznesenim pretpostavkama, riječ je o pokušaju lansiranja projektila dalekog dometa Taepodong 2, koji ima takve mogućnosti da može dosegnuti teritorij SAD-a. Sjeverna Koreja zaprepastila je Japan, kad je 1998. godine preko njegovog teritorija lansirala projektil Taepodong 1, koji je pao u Tihi ocean. Sjeverna Koreja tada je ustvrdila da je pokušala lansirati satelit u Zemljinu orbitu. Japan je nakon toga podigao razinu obrambenih aktivnosti, uvažavajući mogućnost da Taepodong 1 može biti upotrebljen kao nosač nuklearnog bojnog punjenja.