BRUXELLES
Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu započela trodnevni eksplanatorni screening, analitički pregled zakonodavstva, za poglavlje energetike. Predstavnici Europske komisije će do srijede objašnjavati pregovaračima Hrvatske i Turske europsko zakonodavstvo u energetskoj politici. Ciljevi energetske politike EU-a obuhvaćaju poboljšanje konkurentnosti, osiguranje opskrbe energijom, i zaštitu okoliša. Pravna stečevina Zajednice, u dijelu o energiji, sadrži pravila i direktive, poglavito, u odnosu na tržišno natjecanje i državne potpore (sadržane u sektoru za ugljen), domaće tržište energijom (primjerice, otvaranje tržišta električne energije i plina, promidžbu obnovljivih izvora energije, upravljanje u kriznim stanjima i obveze osiguranja zaliha nafte), energetsku učinkovitost i nuklearnu energiju. Prvi dan eksplanatornog screeninga na dnevnom redu je bilo pitanje električne energije, plina, nafte i ugljena. U utorak će predstavnici Europske komisije nastaviti predstavljati ovo poglavlje u dijelu koji se odnosi na obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, a u srijedu je na redu nuklearna sigurnost.
BRUXELLES,
Članovi hrvatskog pregovaračkog tima za poglavlje zaštite okoliša započeli su u ponedjeljak u Bruxellesu bilateralnu fazu screeninga za ovo poglavlje. Tijekom pet radnih dana, hrvatski predstavnici će upoznati Europsku komisiju s razinom usklađenosti na području zaštite okoliša, vrlo opsežnom i zahtjevnom poglavlju. Prvi dan bilateralnog screeninga, hrvatski predstavnici su predstavili stanje u pitanjima informiranja javnosti i njezinoj ulozi u donošenju odluka, čemu se u EU-u posvećuje velika pozornost. Zatim je predstavljen hrvatski sustav za praćenje kakvoće zraka te procjene utjecaja na okoliš velikih projekata te hrvatska uredba o kvaliteti goriva. Prema riječima Nikole Ružinskog, voditelja radne skupine za zaštitu okoliša, hrvatski su pregovarači pripremili screening listu na 98 stranice te odgovore na upitnik Europske komisije na 272 stranice. Predstavnike Europske komisije tijekom prvog dana bilateralnog screeninga najviše je zanimalo pitanje kako se prati provedba donesenih zakona i kakve su sankcije za prekršitelje. Poglavlje Okoliš jedno je od najopsežnijih poglavlja - ima oko 300 direktiva i uredbi - i jedno od kompliciranijih za pregovore, kako zbog težine same materije, tako i zbog velikih financijskih ulaganja koja će biti nužna.
STRASBOURG
Bolivijski predsjednik Evo Morales u ponedjeljak je u Europskom parlamentu rekao da će europske energetske tvrtke moći ostvarivati dobit od ulaganja u Boliviji, ali neće moći nadzirati resurse prirodnog plina nakon što njegova zemlja nacionalizira taj sektor. "Nadzirat će ih bolivijska država", rekao je Morales europarlamentarcima objasnivši da je cilj smanjiti siromaštvo u njegovoj zemlji i istovremeno nastaviti poticati strana ulaganja. Morales je 1. svibnja najavio da će Bolivija nacionalizirati sektor proizvodnje prirodnog plina i dao stranim tvrtkama šest mjeseci da dogovore nove ugovore ili napuste zemlju. Bolivijski je predsjednik objasnio da je odluka o nacionalizaciji utemeljena na želji da Bolivijci, a ne stranci, iskoriste blagodati bogatstva resursa te zemlje. "Nitko se ne izvlašćuje i nitko se ne protjeruje. Svaka tvrtka koja je uložila u Boliviji imat će pravo vratiti svoje ulaganje, ali će one biti partneri, a ne vlasnici prirodnih resursa", rekao je Morales u ponedjeljak. Morales je zatražio potporu Europe u nastojanjima da suzbije siromaštvo preraspodjelom prirodnih bogatstava zemlje putem nacionalizacije. Bolivija nakon Venezuele u Južnoj Americi ima najveće zalihe prirodnog plina.
ZAGREB
Washington je u ponedjeljak zabranio svaku prodaju oružja Venezueli obrazloživši to izostankom pomoći te zemlje, jedne od najvećih izvoznica nafte, u borbi protiv terorizma, objavio je State Department. Washington je taj potez povukao nakon godina antagonizma između ljevičarskog venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza i Sjedinjenih Država u više pitanja, od trgovine do cijena nafte, koje je bilateralne odnose dovelo do najgoreg stanja u više desetljeća. Sjedinjene Države zabrinute su Chavezovim prijateljskim odnosima s Kubom i Iranom, dvije zemlje za koje State Department kaže da podupiru terorizam, i time što nije zaustavio kolumbijske ljevičarske gerilce da koriste venezuelanski teritorij, rekao je glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack . Zabrana prodaje oružja Venezueli znači da Sjedinjene Države zabranjuju svaku prodaju vojnih sredstava toj južnoameričkoj zemlji te spriječavaju da joj druge zemlje preprodaju američkog oružje i tehnologiju. Bushova administracija smatra da je "venezuelanska vlada pokazala gotovu potpunu nesuradnju u bilo kojim protuterorističkim nastojanjima prošle godine".
SARAJEVO
Carinska služba Bosne i Hercegovine zaplijenila je 1.300 boca vina koje je španjolski veleposlanik u toj zemlji pokušao uvesti u bez potrebne deklaracije što je gotovo dovelo do diplomatskog incidenta između Španjolske i BiH, izvjestila je u ponedjeljak Televizija Federacije BiH (FTV). Prema ovom izvoru, carinici su 8. svibnja na terminalu u Sarajevu kontrolirali kontejner što ga je za potrebe španjolskog veleposlanika u BiH prevozila jedna lokalna špediterska tvrtka. Glasnogovornik MVP-a BiH Nebojša Regoje izjavio je kako je kontrola uslijedila jer prijevoznik nije posjedovao dokumentaciju koja bi dokazivala da su u pitanju osobne stvari veleposlanika jer u tom slučaju ne bi bile podložne carinskom nadzoru. Carinici su u kontejneru pronašli veliki broj boca vina ali i automatsku pušku tipa "Kalašnjikov" za koju su iz španjolskog veleposlanstva kasnije tvrdili da se radi o "suveniru". Neprijavljena roba je zaplijenjena zbog kršenja carinskih propisa no, španjolski je veleposlanik odmah prosvjedovao u MVP-u BiH tvrdeći kako je rječ o kršenju diplomatskih normi te kako mu je tijekom pregleda carinika nestao dio osobnih stvari. Odmah je uputio i kaznenu prijavu policiji zbog navodne krađe a u cijeli slučaj se uključila i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) koja je carinike pozvala na informativni razgovor.
WASHINGTON/NEW YORK
S 270.000 novih slučajeva zaraze virusom HIV-a u 2005. godini područje istočne Europe i srednje Azije bilježi najbrži porast epidemije HIV/AIDS-a na svijetu, pa treba hitno potaknuti mjere za sprječavanje i liječenje ove bolesti, priopćio je u ponedjeljak UN-ov program za AIDS (UNAIDS).
"AIDS je jedan od najvećih izazova s kojim se danas suočava istočna Europa i srednja Azija", rekao je izvršni direktor UNAIDS-a Peter Piot na prvoj regionalnoj konferenciji o AIDS-u u istočnoj Europi i srednjoj Aziji koja je u ponedjeljak započela u Moskvi.
Trodnevna konferencija, koju organiziraju ruska vlada, UNAIDS i Svjetska banka, trebala bi razmotriti strategiju za zaustavljanje širenja epidemije AIDS-a u regiji koja obuhvaća 27 zemalja istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza.
Prema procjenama, danas u tom području živi 1,6 milijuna ljudi zaraženih virusom HIV-a, što je brojka koja je porasla skoro 20 puta tijekom proteklog desetljeća, objavio je UNAIDS.
Službeno, Rusija ima oko 350.000 ljudi zaraženih HIV-om, ali mnogi stručnjaci smatraju kako prava brojka prelazi 1 milijun.
Balkanske zemlje imaju najnižu stopu zaraze HIV-om u cijeloj regiji istočne Europe i srednje Azije, ali i to bi se moglo izmijeniti ukoliko se u zdravstvenu zaštitu u tim zemljama ne integrira sprječavanje i liječenje AIDS-a.