Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst smatra da se pitanjem zabrane rada nedjeljom samo skreće pozornost s bitnih tema u trgovini, kao što su male plaće, neplaćeni prekovremeni sati i radni uvjeti štetni za zdravlje.
"Da su Crkva i aktualna politika uistinu htjeli pomoći trebali su dići glas po tom pitanju", kazao je Kunst dodavši da nije postavljeno pitanje o kažnjavanju poslodavaca koji ne plaćaju radnike, već se želi zabraniti rad nedjeljom.
Kunst smatra da se u vezi rada nedjeljom ne može izdvajati samo jedna grupacija kojoj se želi pomoći, no drži da se tolika buka digla oko trgovaca jer se tu "vrti" veliki kapital.
Dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić drži da privremeno treba zabraniti rad nedjeljom u trgovini dok ne profunkcioniraju institucije sustava zaštite, nakon čega treba jednako tretirati radnike u svim djelatnostima.
Predstavnica Konfederacije hrvatske industrije i poduzetnika Božena Bralić smatra da bi rad nedjeljom trebalo poticati višom cijenom rada, pa bi radi toga trebalo izraditi tarifne pravilnike za sve djelatnosti.
Dragutin Lesar predstavio je prijedlog zakona kojim bi se uredio rad nedjeljom, i to kolektivnim ugovorima, uz obvezu utvrđivanja visine plaće. Po tom bi prijedlogu poslodavac plaćao kaznu od 10.000 kuna za svakog radnika kojeg bi inspekcija našla u prekršaju.
Pravna savjetnica Dušanka Marinović Drača (URSH) kazala je da je u distributivnoj trgovini zaposleno 200.000 radnika, što čini 16 posto ukupno zaposlenih, no dodala je kako je pitanje hoće li broj zaposlenih nakon zabrane rada nedjeljom početi opadati.
Zlatko Kramarić je ustvrdio da nedjelja danas postaje nešto drugo nego što je prije značila, dodavši kako bi veliki broj ljudi radio nedjeljom kad bi za to bio dobro plaćen.