Veterinarska inspektorica opovrgnula je navode, objavljene danas u dnevnim novinama, o tome da su školjke iz šibenskog zaljeva higijenski ispravne i mogu se slobodno konzumirati.
Školjke, većinom dagnje, koje se uzgajaju u ušću rijeke Krke, mogu se stavljati u promet samo nakon purifikacije, odnosno pročišćavanja u purifikacijskom centru (kojega u Šibeniku nema) ili prirodnim putem u Pirovačkom zaljevu, gdje se također provodi monitoring ispravnosti mesa školjkaša.
Zabrana stavljanja u promet školjkaša iz šibenskog zaljeva bez prethodne purifikacije na snazi je od studenoga 2005. godine.
Da bi se školjke stavljale u promet, njihovo meso mora biti higijensko-bakteriološki ispravno, odnosno očišćeno od fekalnih bakterija, što se ispituje u Veterinarskom institutu u Zagrebu. Također, meso školjaka mora biti oslobođeno toksina, a biološka ispitivanja, kojima se utvrđuje koncentracija toksina, obavljaju se u Oceanografskom institutu u Splitu.
"Nakon jednoga nalaza pozitivnog na toksine, bila je izdana zabrana izlova i stavljanja u promet, dok je u kasnijim ispitivanjima utvrđeno da je tkivo školjaka slobodno od tih toksina pa je izdano rješenje o prekidu te zabrane. Međutim, treba naglasiti da je za školjke iz uzgojnog područja u šibenskom zaljevu i dalje na snazi zabrana stavljanja u promet bez prethodne purifikacije zbog prisutnosti fekalnih bakterija u tkivu", naglašava veterinarska inspektorica Branka Gulin.
Toksini se u mesu školjaka pojavljuju kada je u moru povećana količina patogenih fitoplanktona, odnosno kada se događa "cvjetanje mora", pojašnjava Branka Gulin.
U ušću rijeke Krke na području šibenskog zaljeva svoja uzgajališta dagnji imaju 24 uzgajivača.