Šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata iz BiH - bivši premijer i predsjednik HR HB Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, ministar policije Valentin Čorić, zapovjednici HVO-a generali Milivoj Petković i Slobodan Praljak, te šef uprave zatvora i logora HVO-a Berislav Pušić, optuženi su za ratne zločine počinjene u kampanji progona bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva s područja HR Herceg-Bosne tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993./94. godine.
Optuženi su u 26 točaka za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija koje su navodno počinili tijekom etničkog čišćenja Bošnjaka s područja općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš.
Vulliamy je o svojim boravcima u BiH od proljeća 1992. do 1996. godine već svjedočio na više haških suđenja.
On je opisao kako mu je u kolovozu 1992. u Grudama tadašnji predsjednik HR Herceg-Bosne Mate Boban objašnjavao kako ne može priznati ni Sarajevo kao glavni grad ni Ustav BiH zbog toga što štiti prava pojedinaca, a ne naroda. Po njegovim riječima Boban je sve akcije hrvatske strane opisivao isključivo u funkciji obrane hrvatskog naroda, uključivši formiranje hrvatskih vojnih snaga na teritorijima koje je Boban zvao "oslobođenima". Boban je, po riječima Vulliamija, govorio o razdvojenosti područja BiH od Hrvatske kao o "nesretnim povijesnim okolnostima".
Vulliamy je svjedočio i o ultimatumu HVO-a kojim je 1992. zatraženo razoružanje Muslimana u Mostaru te potom o zauzimanju glavnih punktova u gradu i uklanjanju Muslimana iz struktura vlasti, o čemu mu je govorio i Boban. Opisao je i etničko čišćenje koje su počinile hrvatske snage nad Muslimanima na području BiH, a posebno Prozora.
Jedan od prvih novinara koji su 1992. posjetili srpske logore Omarska i Trnopolje, Vulliamy je opisao i svoj posjet logoru u Čapljini polovicom kolovoza 1992. koji je bio pod kontrolom HOS-a, a u kojem su bili zatočeni Srbi. On je kazao kako ga se najviše tada dojmilo teško stanje u kojem su bili zatočenici te činjenica da je u logoru bio zatočen i veliki broj žena.
Bivši dopisnik Guardiana i na drugim haškim suđenjima opisivao je kako su u 1993. godini u hrvatskom logoru Dretelj uvjeti života za muslimanske zatvorenike bili izrazito loši, te kako je teško stanje bilo i u istočnom Mostaru.