Nakon intoniranja državnih himni i obilaska svečano postrojenih pripadnika počasnih postrojbi, dvojica državnika su se zaputila na razgovore, prvo u četiri oka, a zatim i u širem sastavu dvaju državnih izaslanstava.
Posjet predsjednika Mesića Gruziji, do kojega dolazi na poziv njegova gruzijskoga domaćina, prvi je službeni posjet jednoga hrvatskog predsjednika toj zemlji, od uspostave njene neovisnosti 1991. i diplomatskih odnosa dviju zemalja 1993. godine. Dvojica čelnika sastala su se nedavno u Zagrebu, prilikom Saakašvilijeva radnog posjeta Hrvatskoj.
Nakon smjene vlasti Ružičastom revolucijom krajem 2003. i početkom 2004. Gruzija ubrzanim koracima nastoji nadoknaditi propušteno i u što kraćem vremenu provesti potrebne korjenite reforme, pokrenuti gospodarstvo i izvući zemlju iz društva siromašnih.
Gospodarstvo, temeljeno uglavnom na poljopriverdi i crnomorskom turizmu, bilježi zadnjih godina vrlo visoke stope rasta, koje zemlju svrstavaju među desetak najbrže rastućih gospodarstava, sve to uz značajnu pomoć MMF-a i Svjetske banke.
Stopa rasta unutarnjeg bruto proizvoda 2005. godine iznosila je 9,3 posto, a ove godne se računa da će dosegnuti 10 posto, prije svega zahvaljujući rastućem financijskom sektoru, sektoru gradnje i komunikacijama. Premda je po svojoj razini unutarnji proizvod per capita nizak i iznosi 1.415 dolara, on se je prošle godine u odnosu na 2002. udvostručio, a daljnji planirani rast trebao bi do 2009. izvući Gruziju iz kategorije siromašnih zemalja.
Unatoč sve hladnijim odnosima s Rusijom, koji su se posebice zategnuli početkom godine zbog energetske krize vezane uz prekid isporuka plina i struje u vrijeme polarnih hladnoća, Rusija je još uvijek najjači strani ulagač u Gruziji. No, zemlja svoje strateške ciljeve vidi u uskoj povezanosti s atlantskim i euroatlantskim integracijama, u ulozi tranzitne zemlje za trgovinu između zapada, srednje Azije i južnoga Kavkaza, te uspostavi sveukupnih izravnih odnosa SAD-om, EU-om.
Velike nade se polažu u pokrenute projekte naftovoda Baku - Tbilisi - Seyhan i Baku - Tbilisi - Erzurum, koji se smatraju od ključne važnosti za gospodarski razvoj, a najavljena je i gradnja 21 hidrocentrale i što veće energetsko osamostaljivanje. Ulaganjem napora na privlačenju stranih ulagača izravna strana ulaganja povećala su se 2005. za 23 posto u odnosu na godinu prije, a za gotovo 60 posto u odnosu na 2003.