Riječ je o prvom posjetu jednog hrvatskog predsjednika toj zemlji, od njezina proglašenja neovisnosti od bivšeg Sovjetskog Saveza 1991. i uspostave diplomatskih odnosa s Hrvatskom u veljači 1993.
Osim sa svojim gruzijskim domaćinom, predsjednik Mesić sastat će u nedjelju u Tbilisiju i s drugim visokim državnim dužnosnicima, predsjednicom parlamenta Ninom Burdžanadze i premijerom Zurabom Nogaidelijem, s kojima će, kako je najavljeno, razgovarati o mogućnostima unapređenja sveukupnih bilateralnih odnosa, te o regionalnim i globalnim pitanjima od obostranog interesa.
Tijekom Mesićeva posjeta Tbilisiju biti će potpisani i protokoli o suradnji između ministarstava vanjskih poslova te o suradnji u procesu europskih integracija.
Odnosi Hrvatske i Gruzije su dobri, ali su i u političkom i gospodarskom smislu vrlo niskog intenziteta. Osim službene uspostave diplomatskih odnosa, između dviju zemalja do sada nije potpisan niti jedan bilateralni sporazum. Predsjednici Mesić i Saakašvili već su tijekom svog prvog susreta u Astani, na inauguraciji kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva u siječnju, konstatirali kako, unatoč interesima i potencijalu obiju strana, gospodarska suradnja nije na zadovoljavajućoj razini te da ne postoje osnovni sporazumi koji bi je omogućili i olakšali. Mogućnosti bilateralne gospodarske suradnje bit će zasigurno i jedna od središnjih tema razgovora u Tbilisiju, posebice s obzirom na činjenicu da Gruzija ulazi u fazu izgradnje brojnih infrastrukturnih projekata - mreže auto-cesta, električnih centrala, dalekovoda te izgradnje ili rekonstrukcije 40-tak hotela na crnomorskoj obali.
Ukupna robna razmjena između dviju zemalja iznosila je 2005. godine 3,76 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz u Gruziju - telekomunikacijska oprema i dijelovi, lijekovi, naftna i mineralna ulja te oprema za zagrijavanje i hlađenje - iznosio 3,69 milijuna dolara, a uvoz iz Gruzije - čaj i mate-čaj, voće i povrće te tkani odjevni predmeti - 69,5 tisuća dolara.
Ova azijska zemlja, smještena istočno od Crnog mora, na strateški važnom položaju kojim prolaze putevi iz središnje Azije prema zapadu i koji kontrolira veći dio Kavkaza i rute što tuda prolaze, tijekom povijesti bila je izložena raznim utjecajima, od rimskog i perzijskog do arapskog i turskog. U 19. stoljeću potpala je pod rusko carstvo, samo tri godine nakon ruske revolucije 1918. uživala je u neovisnosti, da bi potom sve do 1991. bila prisiljena ostati sastavnim dijelom bivšeg SSSR-a. Od stjecanja neovisnosti do danas zemlja bilježi napredak u tržišnim reformama i demokratizaciji, no te procese otežavaju sukobi u pokrajinama Abhaziji i Južnoj Osetiji, gdje su stacionirane ruske i međunarodne mirovne snage, a stanje s pobunjenim regijama za sada je tek u fazi inicijativa za miroljubivim rješenjem. Dugo u svijetu više spominjana kao uža domovina ozloglašenog Josifa Visarionoviča Džugašvilija, poznatijeg kao Staljin, Gruzija je kao samostalna država od 1995. na čelu imala također svjetski poznatog političara, nekadašnjeg sovjetskog ministra vanjskih poslova Eduarda Shevardnadzea. Pokušaji manipulacije izborima krajem 2003. doveli su do ružičaste revolucije, kojom je početkom 2004. na vlast došao Mihail Saakašvili zajedno sa svojom Strankom nacionalnog pokreta.
Mladi i izrazito prozapadno orijentirani gruzijski predsjednik nastoji od dolaska na vlast svoju zemlju više vezati za zapad te kao strateške ciljeve postavlja ulazak u europske i euroatlanske strukture. Gruzija se u veljači službeno povukla iz Vijeća ministara obrane Zajednice nezavisnih država kidajući tako vojne veze s Rusijom, dok se istodobno nada još tijekom godine ući u Akcijski plan za članstvo u NATO-u. Odnosi s Europskom unijom temelje se na Sporazumu o partnerstvu i suradnji iz 1996., a od lipnja 2004. uključena je, zajedno s Armenijom i Azerbajdžanom, u projekt Europske politike susjedstva.
Predsjednik Saakašvili boravio je krajem ožujka u radnom posjetu Hrvatskoj, izrazivši tom prigodom interes za hrvatska iskustva na putu ka europskim integracijama te za dolaskom hrvatskih tvrtki u Gruziju.