Taj skup zajednički su organizirali Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta" iz Zagreba te beogradski Fond za humanitarno pravo a okupio je stotinjak sudionika iz regije te iz različitih međunarodnih organizacija i udruga koje se bave proučavanjem ratnih zločina i uspostavom povjerenja.
Konferenciju je otvorio hrvatski član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović no njegov je govor bio iznenađenje za mnoge s obzirom da je bio usmjeren na polemiku s haškim presudama i problematiziranje činjenice da za zločine počinjene nad Hrvatima u BiH do sada nitko nije odgovarao po zapovjednoj osnovi.
"Hrvata u BiH sada nedostaje 45 posto. Moderna povijest ne poznaje takve razmjere progona ili genocida", kazao je Jović.
On je polemizirao i s odlukom ICTY-a da bivšeg generala Armije BiH Envera Hadžihasanovića ne procesuira zbog ubojstva niti jednog od 412 hrvatskih civila likvidiranih na području na kojemu je bio zapovjednikom.
"Sramota je da su vrata ICTY-a u ovom segmentu zatvorena", kazao je Jović napustivši potom konferenciju na kojoj su uslijedile osude njegova istupa zbog "zauzimanja za jednu etničku skupinu".
Tužiteljica Del Ponte je u govoru istaknula da nema nikakvih iluzija da je njen ili rad cjelokupnog Haškog tribunala ispunio očekivanja žrtava.
"Čak ni neki od najozbiljnijih zločina nisu procesuirani", priznala je Del Ponte dodavši da gotovo svakodnevno prima poruke u kojima žrtve zločina izražavaju svoje nezadovoljstvo onim što je poduzeto kako bi se krivci kaznili.
Žrtava je na tisuće i sva je njihova očekivanja iznimno teško ispuniti, kazala je Del Ponte te je istaknula da upravo zbog te činjenice želi pružiti javnu potporu uspostavi dodatnih mehanizama koji bi pomogli utvrđivanju pune istine o ratnim zbivanjima.
Jedan od njih moglo bi biti Povjerenstvo za istinu i pomirbu u BiH koje bi se uspostavilo po uzoru na slično tijelo koje je istraživalo nedavnu povijest u Južnoafričkoj Republici.
Del Ponte je priznala da se, ne tako davno, protivila uspostavi ovakvog povjerenstva bojeći se da bi istrage koje je bi ono provodilo mogle omesti slične napore ICTY-a.
Sada kada je izgledno okončanje rada Tribunala uspostava ovakvih alternativnih mehanizama koji mogu pomoći proces pomirbe sasvim je logična, ocijenila je Del Ponte.
S njenom ocjenom suglasio se i državni tužitelj BiH Marinko Jurčević ali je upozorio da je za BiH u ovom trenutku puno važnije pomoći Tužiteljstvu odnosno Vijeću za ratne zločine Suda BiH da završi dio posla koji je pred njima.
Podsjetio je da je tužiteljstvima u BiH na svim razinama podneseno gotovo 13 tisuća prijava za ratne zločine koje tek treba obraditi i odlučiti o mogućem podizanju optužnica.
Jurčević je procijenio da bi istrage o poznatim slučajevima ratnih zločina u BiH mogle biti okončane za deset do 15 godina i to pod uvjetom da država odlučnije pomogne pravosuđe.