O programu manifestacije govorili su počasni Veliki knez, prof. Ivan Kuvačić te članica Organizacijskog odbora Olga Ramljak.
"Poljičko silo" počinje u petak misom za Poljičane u zagrebačkoj katedrali, a nastavlja se predstavljanjem knjiga "Poljički parnas" Nedjeljka Mihanovića, "Pod škurama srca" Đurđice Tičinović te Godišnjaka Poljičkog dekanata u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Iste večeri i na istom mjestu, Kulturno-umjetničko društvo Mosor iz Gata prikazat će biranje Poljičkog kneza, a sve obogatiti poljičko pučko klapsko pjevanje.
Manifestacija završava u subotu, 6. svibnja na Jarunu gdje će se Poljičani i njihovi gosti okupiti oko poljičkih običaja pri stolu i kominu - pripremat će se i kušati tradicionalna poljička jela, od kojih je najpoznatiji soparnik.
"Poljičko silo" organiziraju Društvo Poljičana "Sveti Jure" iz Prika kod Omiša i istoimena udruga Zagrebačkih Poljičana.
Uz gradske aristokratske kneževine rasute po Europi, Poljička kneževina jedinstven je model seljačke, brdske kneževine.
Poljička općina-župa bila je podijeljena na 12 katuna nazvanih po poljičkim selima.
Sudsku i izvršnu vlast obnašao je Poljički stol (vlada), a u vrijeme Mlečana Poljička banka. Stol su činili veliki knez, vojvoda i četiri suca (prokuratora).
U prvim vremenima u maloj kneževini život se odvijao temeljem običajnog prava, koje se s vremenom pretvorilo u čvrstu pisanu formu Poljički statut, pisan bosančicom. Najstarija verzija sačuvana je iz 1440. i čuva se u HAZU u Zagrebu.