Okrugli stol su priredili Pučko otvoreno učilište u Vrbovcu i gradska Turistička zajednica pod pokroviteljstvom grada Vrbovca, rodnog mjesta Petra Zrinskog.
O rodu Šubića i početcima Zrinskih govorio je dr. Damir Kabić, dr. Nataša Štefanec izlagala je o temi "Od Gradišća do Jadrana - obitelj Zrinskih u drugoj polovici 16. stoljeća", dr. Zorislav Horvat o Vrbovcu - utvrdi Zrinskog, a mr. Vladimir Kalšan o temi "Posljednji Zrinski".
Život i djelo obitelji Zrinski hrvatska je baština i neizmjerno vrelo na kojem se trebaju napajati mladi naraštaji, poruka je okruglog stola, nakon kojega je održana komemorativna svečansot ostataka staroga grada Zrinski, gdje je 1921. Družba braće hrvatskog zmaja postavila reljef Petra Zrinskog.
U obilježavanju 335. obljetnice Zrinsko-frankopanske urote sudjelovali su i članovi Zrinske garde iz Čakovca, povijesne postrojbe osnovane 2001. Njihov nastup izazvao je veliko zanimanje jer je i u Vrbovcu pokrenuta inicijativa za ustroj Zrinske garde.
U povodu obljetnice u Narodnoj knjižnici u Vrbovcu otvorena je izložba o životu Zrinskih i Frankopana, a tjedan dana prije predstavljen je Putni tovaruš Ane Katarine Zrinski.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan smaknuti su 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu nakon osude za protuhabsburšku urotu u kojoj su sudjelovali hrvatski i ugarski feudalci. Zrinsko-Frankopanska urota izazvana je centralističkim i germanizatorskim težnjama bečkoga dvora, u kojoj su urotnici uzalud tražili pomoć u Francuskoj, Poljskoj i Turskoj. Turska ih izdaje bečkom dvoru, a P. Zrinski i F.K. Frankopan odlaze u Beč izmoliti pomilovanje, no bivaju osuđeni i pogubljeni. Godine 1907. Braća hrvatskog zmaja su pronašli kosti Petra Zrinskog i Krste Frankopana, a 1919. su hrvatski rodoljubi njihove ostatke prenijeli u zagrebačku katedralu.