Najveći reformski projekt započet u BiH još od potpisivanja Daytonskog sporazuma propao je kada ustavni amandmani, predloženi na temelju dogovora lidera političkih stranaka iz ožujka ove godine, nisu u srijedu navečer, nakon dvodnevne rasprave, dobili potrebnu dvotrećinsku većinu glasova zastupnika u Zastupničkom domu.
Sam ishod glasovanja rezultat je okolnosti na koje američka diplomacija nije mogla računati okupivši u jesen prošle godine predstavnike osam političkih stranaka za koje je ocijenjeno da su najutjecajnije te da imaju dovoljno zastupnika za osiguranje potrebne parlamentarne potpore.
Naime, sukob unutar Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) (Božo Ljubić i Martin Raguž protiv aktualnog predsjednika stranke Dragana Čovića) rezultirao je time da su se četvero od pet zastupnika odlučili prikloniti novoutemeljenoj stranci HDZ 1990. pa je HDZ-u BiH, odnosno Čoviću, ostala je vjerna tek Vlatka Komšić, koja je i glasovala za ustavne promjene. Raguž, Vinko Zorić, Ruža Sopta i Filip Andrić odlučno su odbijali svaku pomisao na prihvaćanje ponuđenih amandmana. Gradeći imidž stranke koja skrbi za istinske interese Hrvata u BiH te oslanjajući se na istupe predstavnika Katoličke crkve u BiH, također nesklonih predloženim ustavnim reformama, "izvorni" su HDZ-ovci odlučili do kraja zaoštriti retoriku i sukobiti se s Čovićem upravo na prijedlogu ustavnih reformi.
To im je, kako se ocjenjuje, nedvojbeno donijelo publicitet koji je od iznimne važnosti za promoviranje stranke uoči izbora, a na isti način medijski se eksponirala i Stranka za BiH (SBiH), koja se također protivila ustavnim reformama, no s drugačijim objašnjenjima nego HDZ 1990. SBiH je, smatra se, sukob oko ustavnih promjena koristila prije svega za promoviranje povratka u aktivnu politiku Harisa Silajdžića, koji je proteklih šest godina proveo u nekoj vrsti političke mirovine.
Konačno, iznenađenje predstavlja i to što se jedan od zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) Mehmed Žilić "oteo" i odlučio glasovati protiv amandmana.
Lokalni mediji to tumače Žilićevom osvetom stranačkom šefu Sulejmanu Tihiću zbog nekih sukoba koje su njih dvojica ranije imali.
Parlamentarna rasprava u utorak i srijedu, koja je bila ispunjena ekscesima poput napada na američkog veleposlanika Douglasa McElhaneyja "u režiji" Nijaza Durakovića, starije novinare koji su pratili njen tijek podsjetila je slične beskrajne sjednice uoči rata u BiH. Rasprava je trajala gotovo puna dva dana jer, prema općoj ocjeni, spremnosti na kompromis nije bilo, a svaki prijedlog koji bi mogao pomoći približavanju dva suprotstavljena bloka nailazio je na bespogovorno odbijanje.
Srpske stranke nisu željele ni čuti za prijedlog neovisnog zastupnika Seada Avdića da se entitetsko glasovanje zadrži samo u područjima u kojima entiteti i država imaju podijeljene ovlasti. Silajdžićevi sljedbenici su pak odbijali prihvatiti sva jamstva da će se u drugoj fazi ustavnih promjena i pitanje enitetskog glasovanja naći na dnevnom redu.
Pokušavajući otkloniti barem dio strahova zastupnika HDZ 1990., predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatko Lagumdžija predložio je da se u budućem Domu naroda uvede mehanizam po kojemu bi svaki zakon automatski "pao" ospore li ga svi predstavnici jednog naroda, no na takvu se mogućnost nitko nije ozbiljnije osvrnuo.
Predsjednik kluba zastupnika HDZ 1990. Vinko Zorić imao je samo jedan prijedlog: da se izjašnjavanje o ustavnim promjenama odgodi za mjesec ili dva, odnosno da se isto toliko odgodi i provedba očekivanih jesenskih izbora. Zagovaratelji ustavnih promjena isticali su, međutim, kako se time samo gubi vrijeme jer se za mjesec ili dva ništa ne može promijeniti ako u ovom trenutku nema političke volje za prihvaćanjem rješenja o kojima se prije toga pregovaralo gotovo punih godinu dana.
U depresivnom ozračju u srijedu pred ponoć, kada je okončano glasovanje u Zastupničkom domu, Lagumdžija je novinarima kazao kako je i odbacivanjem amandmana ipak okončana prva faza ustavnih promjena. "Druga faza slijedi na izborima 1. listopada. Očevidno je da je vrijeme da s političke pozornice siđe cijela jedna generacija političara i da dođu neki novi ljudi", kazao je predsjednik SDP-a.
Prema ranijim najavama predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Braka Petrića, izbori u BiH bit će održani 1. listopada, sa ili bez promjena koje su bile predviđene ustavnim amandmanima.
S obzirom na propast paketa ustavnih reformi, BiH će i tijekom naredne četiri i pol godine umjesto šefa države imati tročlano Predsjedništvo, Vijeće ministara umjesto vlade, mali i neučinkoviti Parlament i krajnje reducirane ovlasti države.
U takvom okruženju protivnici predloženih ustavnih promjena, čak i ako bi potukli svoje oponente na izborima, neće imati nikakve izglede poboljšati stanje u zemlji a uz to će teško uspostaviti dijalog sa strankama iz Republike Srpske što je i najavio njen predsjendik Dragan Čavić.
Piše:Ranko Mavrak