Brkić u priopćenju tvrdi da nije potpisao taj Sporazum, odnosno da je taj Sporazum potpisalo šest a ne sedam predsjednika parlamentarnih stranaka. Brkić objašnjava da nije želio potpisati sporazum o ustavnim promjenama u BiH, jer se nije slagao s prijedlogom da se u Zastupničkom domu državnog parlamenta glasuje po entitetskom kriteriju, čime se po Brkićevu mišljenju, implicira nastavak dvoentitetskog ustroja BiH, što je suprotno načelima ravnopravnosti naroda i građana BiH.
Brkić predlaže da se u državnom parlamentu BiH usvoji onaj dio Sporazuma o ustavnim promjenama o kojem postoji suglasnost svih stranaka sudionica pregovora, a ona je postignuta o jačanju ovlasti Predsjedništva BiH i Vijeća ministara te jačanju ljudskih prava. Brkić također predlaže da se dio Sporazuma o kojem nema suglasnosti, a to je pitanje Parlamenta BiH, ostavi za "drugu fazu" pregovora, za koju Amerikanci, kao posrednici, najavljuju da će slijediti nakon izbora u BiH koji su zakazani za listopad ove godine.
Nedavni Sporazum parlamentarnih stranaka o ustavnim promjenama u BiH izazvao je nepomirljive proturječnosti. Stranke potpisnice traže njegovo usvajanje u Parlamentu BiH, a Stranka za BiH Harisa Silajdžića, koja je istupila iz pregovora o ustavnim promjenama, traži odbacivanje tog sporazuma tvrdeći da se njima BiH konačno i nepovratno dijeli.
Biskupska konferencija BiH prošlog tjedna je pozvala hrvatske zastupnike u državnom parlamentu BiH da ne potpisuju taj Sporazum jer je on, po mišljenju biskupa, štetan za Hrvate u BiH. Takav stav Biskupske konferencije BiH, boraveći ovog tjedna u Sarajevu, podržao je i nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić.