U analizi samog sadržaja ustavnih promjena IFIMES istodobno ističe kako bi predloženo usvajanje ustavnih amandmana "dovelo do političke marginalizacije Hrvata u BiH".
Telefonskom anketom provedenom 13. i 14. travnja na malom uzorku od 1233 ispitanika utvrđeno je kako njih 61 posto ne podupire predložene ustavne promjene, 27 posto je 'za' dok stav o ovom pitanju nema 11 posto anketiranih.
Nešto više od 72 posto ispitanih drži kako rasprava o ustavnim promjenama nije vođena na dovoljno transparentan način, a tek nešto manje od 20 posto anketiranih zadovoljno je načinom na koji se o tome raspravljalo i došlo do dogovora.
Zanimljive odgovore IFIMES je dobio na pitanje jesu li građani BiH raspoloženi sudjelovati na izborima ako bi se oni održali u ovom trenutku.
Na glasačka mjesta izašlo bi tek 33 posto anketiranih, na izborima ne bi sudjelovalo njih 41 posto dok 25 posto o tome nema stav.
U analizi predloženih ustavnih promjena u BiH priloženoj uz rezultate ispitivanja javnog mišljenja, IFIMES zaključuje kako one nisu dobre jer predviđaju opstanak entitetskog glasovanja u Parlamentu što stvara uvjete za trajne blokade zakona.
Posebno se ističe kako predložene promjene u nepovoljnu poziciju dovode Hrvate.
Zbog malobrojnosti hrvatskog naroda u BiH, a time i njihovih predstavnika u tijelima vlasti odnosno Parlamentu, mogućnost trajnog veta u Zastupničkom domu zajamčena je srpskom i bošnjačkom bloku dok je ta mogućnost faktički uskraćena hrvatskom bloku, a također i bloku ostalih, zaključuje se u analizi IFIMES-a.
Ovaj institut za koji se drži da odražava stajališta bliska političkim strankama sa sjedištem u Sarajevu, ponavlja već poznate argumente protivnika ustavnih promjena, a posebice Harisa Silajdžića tvrdeći kako bi se nakon usvajanja amandmana međunarodna zajednica praktično povukla iz BiH kao jamac Daytonskog sporazuma a ta bi zemlja istodobno "ostala pod nadzorom susjednih država Srbije i Hrvatske" kroz njihov poseban odnos s entitetima.