Ciljevi skupa bili su prepoznavanje najvećih ekoloških problema na hrvatskoj obali Jadrana, katalogiziranje načina uništavanja okoliša te utvrđivanje mogućih mjera zaštite.
Članovi Odbora smatraju da će nekontrolirana urbanizacija dobiti novi zamah donošenjem novih urbanističkih planova, velikom i neopravdanom potrošnjom prostora te ulaskom špekulativnog kapitala nepoznata podrijetla.
Također Odbor za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije ocjenjuje da se planira izgradnja previše golf igrališta što može negativno djelovati na kraški teren, uz upitnu gospodarsku dobit.
Jedan od zaključaka Odbora je i da su uzgajališta marikulture predviđena na neodgovarajućim lokacijama te da preintenzivan razvoj nautičkog turizma može ugroziti okoliš Jadrana.
Odbor također ukazuje na neodgovarajuće zbrinjavanje otpada na nekim otocima te na potrebu bolje zaštite izvorišta pitke vode od industrijskog zagađenja.
Ekolozi ocjenjuju i da je alohtona divljač na otocima velika prijetnja ekosustavu te kako je neophodno ukloniti na otoke unesenu divljač i ukinuti zatvorena otočna lovišta. Podsjetili su i da je na hrvatskoj obali Jadrana povećan broj novih kamenoloma.
Na trodnevnom skupu predstavnika 10-tak ekoloških udruga iz priobalnih županija još je zaključeno da bi nekvalitetne sanacije onečišćenja mogle biti uzrok daljnjeg onečišćavanja, te da nova industrijska transportna postrojenja mogu biti opasna za okoliš i zdravlje stanovništva.