"Mislili smo da ako uzmemo u obzir šećernu bolest i kardio-vaskularne bolesti, debljina neće imati učinak na Alzheimerovu bolest, međutim to se nije pokazalo točnim", kazala je Rachel Whitmer koja je vodila istraživanje.
Whitmer, koja radi na Keiserovom stalnom istraživačkom institutu u Oaklandu u Kaliforniji i njeni kolege sakupljali su podatke o oko 9.000 muškaraca i žena u dobi do 40 do 45 godina koji su bili prvi puta ispitani u razdoblju od 1964. do 1973. godine. Sudionicima ispitivanja mjerena je količina masti u tijelu i to na rukama i na leđima.
Tijekom prosječnog razdoblja od 23 godine zabilježen je 221 slučaj Alzheimerove bolesti.
Nakon promatranja kakav učinak šećerna bolest, srčani udar, visoka razina kolesterola i visoki krvni pritisak imaju na obolijevanje od Alzheimerove bolesti, "uočili smo kod ljudi, koji imaju visoku razinu pretilosti u srednjoj dobi, jaki neovisan učinak na tu bolest", rekla je Whitmer.
Ispitanici s visokom razinom masti na rukama i na leđima pokazali su tri puta veću mogućnost da dobiju Alzheimerovu bolest od onih koji su imali nisku razinu masti.
"Liječnici moraju podsjećati ljude da treba razmišljati o težini u srednjoj dobi", kazala je Whitmer. "Gubitak na težini u srednjoj dobi nije dobar samo za srce nego i za mozak".