Ministar ističe kako je optimist u vezi s provedbom i uvođenjem HNOS-a u osnovne škole. Smatra kako on ne će u prvoj i drugoj godini riješiti sve probleme, ali će zacrtati put školstva.
HNOS je prisilio škole i lokalnu samoupravu na ubrzanu modernizaciju, rekao je, istaknuvši kako je pet županija razvoj školstva postavilo kao prioritet. Važnim drži provedbu edukacije 28 tisuća nastavnika do kraja jeseni, uoči početka nove školske godine.
Najavljeno je da će podrobni rezultati znanstvenog istraživanja HNOS-a, koji provodi Institut "Ivo Pilar", javnosti biti predstavljeni u lipnju.
Govoreći o dogradnji i izgradnji novih škola, najavio je i da će u ponedjeljak u gradove i županije biti poslani obrasci za prijavu projekta za kreditiranje. Nakon mjesec dana Ministarstvo će odabrati strateške projekte, izaći na teren i utvrditi prioritete, kazao je ministar.
Podsjetio je da je Svjetska banka odobrila kredit u iznosu 67,8 milijuna eura, dok će hrvatska Vlada izdvojiti istu svotu za razvoj školstva. Od toga će se 500 milijuna kuna odvojiti za kapitalne investicije, a 500 milijuna za opremanje i informatičku opremu.
Primorac je kazao kako bi se već iduće godine moglo početi graditi 30 do 50 škola, primjetivši da se, uz izgradnju novih škola, najveći broj treba zapravo dograditi kako bi se iz tri smjene krenulo u dvije, a iz dvije u jednu. Ovo je projekt hrvatske države, koji nema veze s političkim opcijama, naglasio je.
Najavio je i da će u sve osnovne škole krenuti novi časopis pod nazivom "HNOS moja nova škola", tiskan u 75.000 primjeraka.
Na upit zašto nije javno čestitao znanstveniku Ivanu Đikiću na nagradi američke udruge za istraživanje raka, Primorac je rekao kako je čestitku uputio državni tajnik u ime Ministarstva, jer je on bio na službenom putu. Istaknuo je da ga raduje priznanje Đikiću kao i svim hrvatskim znanstvenicima.
Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić rekao je kako je u ovogodišnjoj Odluci o elementima i kriterijima za upis u srednje škole najznačajnija izmjena ona o cijeni školarine za osobne potrebe. Cijena za hrvatske državljane od ove je godine jednaka kao i za učenike iz EU, dok je cijena obrazovanja za državljane iz drugih zemalja 50 posto viša. Uz to, učenici koji se upisuju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja izravno se upisuju u srednje škole pod uvjetom da prijeđu bodovni prag škole.