KBC je 2002. godine kupio 34 posto dionica NLB-a, koja je 1994. godine osnovana slovenskim Ustavnim zakonom. Tom odlukom NLB je preuzeo imovinu, ali ne i obveze LB-a prema štedišama iz drugih republika bivše Jugoslavije, među njima i Hrvatske.
"Mi smo platili naš udio u NLB i zarađujemo od onoga što smo uložili", rekao je Bergen hrvatskim novinarima u Bruxellesu, koji su ga zamolili da objasni stajališta svoje banke o slučaju koji od raspada bivše Jugoslavije opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, a postoje i prijetnje da bi se to moglo koristiti i za otežavanje pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om.
Kada je KBC ulazio u NLB, "razgovarali smo o dva odvojena pravna subjekta, a danas vidim da ih se u Hrvatskoj smatra jednom osobom. Formalno gledajući, a kada gledate izvana, to je jedini način na koji možete gledati, postoji pravna razlika između LB i NLB-a. Mi smo imali osjećaj da ulazimo u banku, koja je potpuno odvojena od problema, koji je nastao puno prije", rekao je Bergen.
"Tehnički Ljubljanska banka još postoji i novac hrvatskih štediša je u toj banci. Mi ne dugujemo 34 posto duga, to je pojednostavljeno gledište koje ne održava stvarnost", dodao je. "Mogu razumjeti da ljudi u Hrvatskoj gledaju tako na stvar, ali činjenica je da nismo kupili banku koja je ostala dužna hrvatskim štedišama, te nismo, kao ni drugi investitori poput EBRD-a, suvlasnici duga".
Hrvatska narodna banka nedavno je objavila da do sada nije primila zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci d.d. Split od strane KBC-a niti bilo koje druge banke.
HNB je institucija koja je nadležna za odlučivanju o suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u hrvatskim bankama.
HNB je u svom obrazloženju objavila da bi u slučaju da dobije takav zahtjev, između ostalog rekla da bi morala uzeti u obzir i "reputacijski rizik", koji može negativno utjecati na sposobnost financijske institucije da uspješno posluje.
"Mogući kvalificirani stjecatelj, KBC, znao je ili morao znati u trenutku stjecanja dionica Nove Ljubljanske banke d.d. na koji je način osnovana Nova Ljubljanska banka d.d. te s tim u svezi i o postojanju nepodmirenih obveza prema hrvatskim štedišama. KBC je isto tako znao ili morao znati da je stjecanjem dionica Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana postao izložen reputacijskom riziku na području Republike Hrvatske", kaže se u priopćenju HNB-a.
Upitan je li svjestan rizika ulaska na hrvatsko financijsko tržiše budući da postoji negativno raspoloženje prema Ljubljanskoj banci, Bergen je rekao: "To je sada teoretsko pitanje, prema onome što sam čuo, jedna druga banka ili najmanje jedna banka, dala je bolju ponudu KBC-a".
Bergen je rekao da je posljednjih nekoliko mjeseci uložio golemi trud da približi stajališta hrvatske i slovenske strane po pitanju duga Ljubljanske banke. "Mi suosjećamo s ljudima, koji toliko dugo čekaju svoj novac, i nastavit ćemo s pokušajima da se taj problem riješi, čak i u slučaju da nam se ne dopusti ulazak u Hrvatsku, zbog čega bi nam bilo žao".
"Mi nismo bili umiješani kada je problem nastao prije 15-godina", rekao je.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova nedavno je optužilo Hrvatsku da nedopuštanjem ulaska KBC-a na svoje tržište krši odredbe o slobodnom kretanju kapitala, a belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht je prošli mjesec poslao pismo hrvatskoj kolegici Kolindi Grabar-Kitarović u kojem je tražio objašnjenje za to.
Bergen je izrazio nadu da to pitanje neće utjecati na hrvatske pristupne pregovore s EU-om. "Nadam se da to neće biti slučaj, i Belgija i Slovenija podupiru hrvatski pristup i bilo bi mi žao ako bi takvo pitanje utjecalo na pregovore".