HINA - Financijski servis
Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) do sada nije podnesen zahtjev za stjecanjem kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci d.d. Split od strane belgijskog KBC-a niti bilo koje druge banke, a u trenutku kada takav zahtjev bude podnesen, HNB će odlučivati u skladu s odredbama Zakona o bankama i Zakona o HNB-u, navodi se u objašnjenju HNB-a u povodu zanimanja Europske komisije za slučaj KBC-a.
HNB nije bilo kojim postupkom priječila niti priječi ulazak stranih banka na hrvatsko bankarsko tržište, pa tako niti slovenskih banaka, te se stajalište HNB oko mogućeg ulaska KBC-a ili Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana ne može dovoditi u vezu sa poštivanjem obveza prema SSP-u vezanih uz slobodno kretanje kapitala i prava poslovnog nastana. Da je tome tako svjedoči i činjenica da je 92 posto bankovnog sustava Republike Hrvatske u stranom vlasništvu, navode iz HNB-a.
U objašnjenju, objavljenom danas na web stranica ma HNB-a, podsjeća se na postupak i kriterije koji se uzimaju u obzir prigodom donošenja odluke temeljem zahtjeva za stjecanjem kvalificiranog udjela u nekoj banci, kao i na transparentnost postupka i mogućnosti pravne zaštite.
HNB bi u eventualnom postupku odlučivanja o takvom zahtjevu od strane KBC-a pošla od činjenica da je KBC Bank dio KBC Groupe, da je KBC Bank 2002. stekla 34 posto dionica Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, a je KBC Bank u Nadzorni odbor NLB imenovao 4 predstavnika od ukupno 11 članova, da je 35,41 posto dionica NLB u vlasništvu Republike Slovenije te od činjenice postojanja duga Ljubljanske banke d.d. Ljubljana prema štedišama s područja Hrvatske.
Iz HNB-a pritom detaljno obrazlažu činjenice vezane za poslovanje i pravnu reorganizaciju Ljubljanske banke, nastanak NLB-a i regulativu kojom se nastojalo spriječiti da se ona tretira kao sljednik, činjenicu da je ona preuzela imovinu, ali ne i obaveze Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, nastanak duga i onemogućavanje neslovenskim štedišama da u Sloveniji vode bilo kakve sudske postupke radi naplate potraživanja prema Ljubljanskoj banci.
KBC je, navodi HNB, znao ili je morao znati u trenutku stjecanja dionica NLB na koji je način ona osnovana te s tim u svezi i o postojanju nepodmirenih obveza prema hrvatskim štedišama. KBC je isto tako znao ili morao znati da je stjecanjem dionica NLB Ljubljana postao izložen reputacijskom riziku na području Hrvatske.
Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana nije poduzela niti poduzima bilo kakve radnje u cilju podmirenja dugovanja prema štedišama iz Hrvatske, a bilo kakve mjere koje bi imale za cilj podmiriti to dugovanje nije poduzeo ni KBC, u razdoblju od više od 3 godine kroz sudjelovanje u upravljačkoj strukturi NLB-a. Naprotiv, KBC je kao kvalificirani imatelj dionica NLB kroz poslovanje te Banke koristio i nadalje koristi sredstva Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, pa tako i sredstva hrvatskih štediša, ostvarujući poslovnu dobit, ističu iz HNB-a.
Nesporno je stoga da reputacijski rizik uz Novu Ljubljansku banku d.d. Ljubljana dijeli i KBC kao imatelj paketa od 34 posto dionica, pojašnjavaju iz HNB-a.
HVB Splitska banka d.d. Split je na hrvatskom bankarskom tržištu peta banka prema veličini aktive i prema ostvarenoj dobiti. Ta činjenica nije zanemariva u smislu utjecaja reputacijskog rizika na njezino poslovanje. Naime, reputacijski rizik mogao bi bitno utjecati na ekonomske rezultate koji su pokazatelji poslovanja Banke, navode iz HNB-a.
Opće je poznata i činjenica da zbog neisplaćene devizne štednje u hrvatskoj javnosti postoji negativan stav spram Ljubljanske banke kao i spram Nove Ljubljanske banke, navodi se na kraju opširnog objašnjenja iz HNB-a.