U razdoblju do 2025. broj stanovnika u zemljama na Mediteranu porast će na 524 milijuna u odnosu na 427 milijuna u 2000., pri čemu će 75 posto njih živjeti u urbanim područjima, ističe se u izvješću pod naslovom "Održiva budućnost Mediterana: prognoza razvoja i stanja u okolišu u okviru Plavog plana".
Broj turista porast će u istom razdoblju na 312 milijuna godišnje u odnosu na 175 milijuna u 2000., predviđaju autori, najavljujući "sve viši stupanj zasićenosti razvojem u obalnim područjima".
Tako se očekuje da će uz nove pomorske i zračne luke i ceste u obalnom pojasu do 2025. broj elektrana porasti na 360 (u usporedbi s 200 u 2000.) a bit će izgrađeno i nekoliko desetaka novih rafinerija a možda i 175 novih postrojenja za desalinizaciju, predviđaju autori izvješća.
Potražnja za pitkom vodom i dalje će rasti, posebno u južnom i istočnom dijelu Mediterana pa će u razdoblju do 2025. oko 63 milijuna stanovnika regije imati pristup manje od 500 četvornih metara po stanovniku godišnje, što je definirano kao "prag nestašice".
Budući da su opcije za pojačanu vodoopskrbu gotovo iscrpljene, treba se usredotočiti na upravljanje potražnjom, što bi moglo rezultirati uštedom gotovo 54 prostorna kilometra vode, odnosno 24 posto ukupne prognozirane potražnje u 2025. i stabilizirati potražnju blizu razine iz 2000., sugeriraju autori.
U razdoblju od 1970. do 2000. potražnja za primarnim komercijalnim izvorima energije više je nego udvostručena u mediteranskom bazenu a u razdoblju od 2000. do 2025. mogla bi porasti za dodatnih 65 posto.
No, primjenom dostupnih tehnologija regija bi do 2025. mogla uštedjeti 208 milijuna tona ekvivalenta nafte godišnje, odnosno oko polovinu prognoziranog rasta potražnje u razdoblju od 2000. do 2025. Nadalje, mogla bi osigurati i rast udjela obnovljivih izvora energije na 14 posto potrošnje primarne energije umjesto očekivanih četiri posto, napominje se u studiji.
Prognoziran je i rast cestovnog i pomorskog prometa ali i prijetnja povećanog obujma otpadnih voda i kemijskih proizvoda te veći rizik od izlijevanja nafte i sličnih akcidenata.
Širenje pustinjskih obilježja u južnim i istočnim dijelovima Mediterana dodatno će proširiti razmjere štete u društvu i okolišu, potencirajući siromaštvo u ruralnim područjima, gubitak bioraznolikosti i degradaciju vodenih resursa. Istodobno će urbanizacija i razvoj infrastrukture rezultirati gubitkom dodatnih 1,5 milijuna hektara najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta, prognoziraju autori studije.
Zato pozivaju članice Euro-mediteranskog partnerstva i potpisnice Konvencije iz Barcelone da intenziviraju politiku usmjerenu na zaštitu Mediterana i pojačaju ulaganja iz javnog i privatnog sektora u smanjenje zagađenja u regiji.
"Teške odluke i kompromisi nužni su kako bi se sačuvala prirodna ljepota i kvaliteta na Mediteranu zahvaljujući kojima je ta regija postala jedno od najljepših područja na svijetu", upozorio je Mohamed Ennabli, potpredsjednik Plavog plana i bivši tuniski ministar za okoliš i prostorno uređenje.
U izradi studije sudjelovalo je oko 300 stručnjaka u okviru UNEP-ova Plana djelovanja na Mediteranu sa sjedištem u Ateni čije su je članice i financirale, uz posebnu potporu Europske komisije, Francuske i Europske agencije za okoliš.