Dodao je da bi cijena najma takva stana trebala biti 7,34 eura po četvornom metru - država bi subvencionirala sedam eura, a ostatak od 0,34 eura podmirivao bi najmoprimac.
Reagirajući na kritike potpredsjednika HSLS-a Stanka Zrilića, koji je rekao da u Hrvatskoj nema političke volje za socijalnu stanogradnju jer ona ne donosi dobit, državni tajnik Russo kazao je kako je u zadnjih deset godina mnogo učinjeno. Naveo je da je za stradalnike iz Domovinskog rata izgrađeno 5538 stanova, u što je država uložila 1,7 milijarda kuna, a 183 milijuna kuna u gradnju 229 kuća za stopostotne invalide iz Domovinskog rata.
Također je rekao da je po programu društveno poticane stanogradnje (POS) izgrađeno 2579 stanova, 1903 stana se gradi, a u pripremi je gradnja 1802 stana.
Napomenuvši kako je u POS uloženo 619 milijuna kuna, državni tajnik Russo rekao je da POS ide dalje, upozorivši da jedinice lokalne samouprave ne žele državi ustupiti zemljište za gradnju tih stanova. Kaže da je sedam do 10 posto tih stanova loše izgrađeno i da su protiv izvođača i projektanata podignute tužbe.
Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan smatra kako u Hrvatskoj još nije jasno što je to socijalno stanovanje, a da se po europskim standardima zna da je to jeftiniji stan za koji se plaća troškovna najamnina te da se na nj ima pravo po nekom cenzusu.
Ocijenio je da je Hrvatska među srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama jedina bez ozbiljne stambene politike. Hrvatskim građanima nije jasno na što, kada i u kojim životnim razdobljima mogu računati na potporu države. Stanovanje kao osnovnu potrebu, važan preduvjet za socijalnu stabilnost i razvoj gospodarstva, treba postati središtem interesa i Hrvatska se, kao i susjedne zemlje, treba koristiti inozemnim fondovima za stanogradnju, rekao je.
"Hrvatska nije iskoristila mogućnost dobivanja povoljnih zajmova od Razvojne banke Vijeća Europe za razvoj socijalne stanogradnje, a može ih još iskoristiti ako izradi prihvatljive i održive projekte", zaključio je Bežovan.