"Hrvatska gospodarska komora treba biti partner poduzetnicima, a ne isključivo produžena ruka Vlade", ocijenila je predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić i dodala da je nužna obnova HGK i komorskog sustava.
Također je ustvrdila da Hrvatska, prije svega, treba imati školovanu, a ne jeftinu radnu snagu i da treba smanjiti administrativne barijere u gospodarstvu.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević je naveo da u Komori danas ima 590 zaposlenih, od kojih je 70 posto s visokom i višom stručnom spremom, prosječne starosti do 35 godina te da se HGK financira iz doprinosa članica i teži ravnomjernom gospodarskom razvoju s čime je, kaže, zadovoljno 65 posto članova Komore.
"Moralnije je da se HGK financira iz članarine nego iz proračuna koji se puni i iz PDV-a", rekao je Vidošević, a Davor Štern, direktor tvrtke Trade consulting, je ocijenio da je od sustava financiranja HGK važnije vidjeti koje programe Komora ima za poticanje poduzetnika.
Također je naveo kako bi bilo dobro da HGK i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) počnu djelovati integralno, a ravnatelj HUP-a Đuro Popijač se složio da hrvatskom gospodarstvu treba "ozbiljan oslonac".
Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Mladen Vedriš je ocijenio da je vrlo važno da HGK ima mogućnost utjecaja na kreiranje gospodarskih zakona i da njen tim bude prisutan pregovorima Hrvatske s EU u Bruxellesu.
Većina sudionika okruglog stola se složila da, s obzirom na postojeće resurse, HGK nije dovoljno aktivna i da je potrebna reforma unutar HGK i komorskog sustava o čemu treba provesti široku javnu rasrpavu. Prije toga, rečeno je, bilo bi dobro provesti i anketu među članicama HGK kakav model komore i udruživanja žele: komoru za male i srednje tvrtke, komoru kao gospodarski, marketinški i pravni servis, isključivo granske komore i slično.