HINA - Financijski servis
Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine porastao za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2004., a na razini cijele prošle godine BDP je realno porastao za 4,3 posto u odnosu na 2004., službeni su podatci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. To je za 0,5 postotnih bodova više nego li godinu prije (2004. BDP je porastao za 3,8 posto), te više od prvotnih procjena za 2005. po kojima se očekivao rast BDP-a od 3,6, odnosno 3,7 posto. Prema podatcima DZS-a, BDP Hrvatske u prošloj je godini u tekućim cijenama iznosio 229 milijardi kuna. Iz Ministarstva financija navode da je BDP po glavi stanovnika porastao sa 6,4 tisuće eura u 2004. na gotovo sedam tisuća eura u 2005. Statistički podatci prema kategorijama potrošnje pokazuju da su u prošloj godini najviše, za 4,8 posto u odnosu na 2004. porasle investicije u kapital. Osobna potrošnja u prošloj godini porasla za 3,4 posto, čime je nastavljeno usporavanje rasta osobne potrošnje (2004. porast od 3,9 posto, 2003. od 4,6 posto, a 2002. od 7,7 posto). Državna potrošnja pak, nakon negativne stope iz 2004. u prošloj je godini porasla za 0,8 posto, a izvoz roba i usluga od 4,6 posto bilježi brži rast od uvoza roba i usluga koji je u prošloj godini porastao za 3,5 posto. Iz Ministarstva financija navode kako je najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2005. došao od strane izvoza roba i usluga i to u iznosu od 2,2 postotna boda. Osobna potrošnja doprinijela je rastu sa 2,1 postotnih bodova, državna potrošnja sa 0,2 postotna boda, dok su bruto investicije doprinijele rastu sa 1,4 postotnih bodova. Uvoz roba i usluga imao je negativan doprinos rastu i to za 2,2 postotna boda, ali je zbog visokog rasta izvoza roba i usluga doprinos rastu neto izvoza bio neutralan, navode iz Ministarstva financija. Ističu također kako se pokrivenost uvoza roba i usluga izvozom roba i usluga povećala se s 83,6 posto u 2004. na 84,4 posto u 2005. Obračun BDP-a s proizvodne strane pokazuje da je najveći realni rast dodane vrijednosti u 2005. zabilježen kod djelatnosti financijskog posredovanja (6,6 posto), transporta (6,5 posto), industrije (5,5 posto), hotela i restorana (5,1 posto), trgovine (4,2 posto), građevinarstva (2,2 posto), itd. Iz Ministarstva financija također ističu da se na temelju podataka o visokom rastu trgovine na malo, bržeg rasta robnog izvoza od robnog uvoza, te smanjenje nezaposlenosti na međugodišnjoj razini početkom ove godine može zaključiti da se nastavlja razdoblje ubrzane gospodarske aktivnosti u zemlji. Pridoda li se tome i visok rast industrijske proizvodnje od 6,6 posto u prva dva mjeseca, može se očekivati visoka stopa rasta bruto domaćeg proizvoda i u prvom tromjesečju 2006., navode iz Ministarstva.