Statistika
U siječnju pad zaposlenosti 0,7 posto- Zaposlenost u Hrvatskoj u siječnju 2006. godine zabilježila je smanjenje za 0,7 posto u odnosu na mjesec prije te se broj ukupno zaposlenih spustio ispod razine od 1,4 milijuna. Ukupno zaposlenih u siječnju 2006. u Hrvatskoj je bilo 1.389.966, što je za 10.484 osobe manje nego u prošlogodišnjem prosincu. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, pritom je u siječnju ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio 1.089.005. U usporedbi sa mjesecom prije to je smanjenje za 0,6 posto ili za 6.460 osoba. Među pojedinim djelatnostima kod pravnih se osoba najveći pad broja zaposlenih u siječnju u odnosu na mjesec prije bilježi kod hotela i restorana za 4,4 posto te potom u poljoprivredi za 2,9 posto. U obrtu i slobodnim profesijama u siječnju je zabilježeno smanjenje broja zaposlenih za 1,5 posto. Tako je u obrtu i slobodnim profesijama bilo ukupno 254.460 zaposlenih, što je za 3.799 osoba manje nego u mjesecu prije. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u siječnju 2006. osiguranika poljoprivrednika bilo 46.501, a to je za 0,5 posto (ili za 225 osobu) manje nego u prosincu. Nezaposlenih je u Hrvatskoj krajem siječnja 2006, po evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo 314.166, što je za 2,1 posto ili za 6.315 osoba više nego u prethodnom mjesecu. Stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj iznosi 18,4 posto, prema 18 posto za prosinac, 17,8 posto za studeni, 17,5 posto za listopad i 17,2 posto za rujan. U ukupnom broju nezaposlenih udio žena iznosi 58,9 posto, a stopa registrirane nezaposlenosti žena za siječanj iznosi 22,8 posto, prema 22,4 posto za prosinac, 22,2 posto za studeni te 21,8 posto za listopad.
Prosječna neto plaća za 2005. 4.376 kuna- Prosječni je hrvatski zaposlenik u 2005. godini, ako je imao prosječnu mjesečnu neto plaćom po zaposlenom u pravnim osobama, primio ukupno 52.512 kuna, što je za 2.436 kuna ili 4,9 posto više nego u godini prije. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do prosinca 2005. iznosila 4.376 kune, što je nominalno 4,9 posto ili 203 kune, a realno 1,5 posto više nego li u 2004. Sa tom je prosječnom neto plaćom prosječni hrvatski zaposlenik, ako bi svaki mjesec uštedio cjelokupnu plaću, na kraju godine mogao kupiti oko 5,7 kvadrata novog stana. Za kupnju malo boljeg automobila morao bi štedjeti i idućih barem pola, ako ne i cijelu godinu. Naime, godišnja "ušteđena" plaća od 52,5 tisuće kuna dostatna je za polovicu najprodavanijeg automobila u Hrvatskoj prošle godine koji košta nešto više od 100 tisuća kuna. Usporedba statističkih podataka o neto plaćama po djelatnostima pokazuje da je najviša plaća 3,6 puta veća od najniže. Tako je zaposlenik u djelatnosti štavljenja i obrade kože tijekom prošle godine primao prosječnih 2.212 kuna neto, što znači da je ukupno u 2005. primio 26.544 kune. S tom cjelokupnom godišnjom plaćom mogao bi kupiti tri kvadrata novog stana, jer je prosječna cijena kvadrat novog stana u Hrvatskoj u 2005. bila viša od 9.200 kune, a trebalo bi mu više od četiri godine za kupnju obiteljskog automobila niže srednje klase. Nasuprot njemu, zaposleni u djelatnosti zračnog prijevoza, čija je prosječna plaća u prošloj godini bila 8.105 kuna mjesečno, ili oko 80 posto više od hrvatskog prosjeka, trebao bi još mjesec, dva da kupi takav auto. S tom bi plaćom također na kraju godine mogao kupiti 10,5 kvadrata novog stana, pa bi zaposlenom u zračnom prijevozu trebalo nešto manje od pet godina (4,7 godina) za kupnju prosječnog stana od 50 kvadrata, a zaposlenom u štavljenju kože, u hipotetskoj situaciji odricanja od bilo kakvih izdataka osim štednje za stambene kvadrate, za to bi trebalo više od 17 godina.