Nije problem nedostatak vode na Zemlji već težnja kapitala i moćnih država da uzurpiraju opće dobro radi gomilanja profita, ustvrdio je ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira Božo Vuleta, istaknuvši da se već ratuje zbog vode u zemljama gdje je vodoopsrbni sustav privatiziran.
I Hrvatskoj prijeti prodor krupnog kapitala koji želi upravljati vodom, kaže Vuleta, jer se takav scenarij redovito događa u prezaduženim zemljama i onima koje ovise o inozemnim zajmovima.
Naveo je primjer Nizozemske koja je privatizirala sve osim vodoopskrbnog sustava i svaki pokušaj privatizacije vode smatra ilegalnim, dok s druge strane tu istu privatizaciju potiče u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju.
Profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Božidar Stilinović napominje da je kod nas voda iz javne opskrbe još uvijek pitka, što je rijetkost u svijetu, a samo zbog želje za zaradom proizvođača šire se glasine da je kvalitetnija flaširana voda.
Prilično apokaliptičan pogled na budućnost opskrbe vodom iznio je pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda Dušan Trninić.
Po njegovu mišljenju, Hrvatska nema razloga za pretjeran optimizam kao zemlja navodno bogata vodom jer su kod nas samo 17 posto domaće vode, dakle one na koje možemo izravno utjecati, a ostalo su tranzitne vode, pa će upravljanje njima ovisiti o dogovoru s drugim zemljama.
"Zabrinjavajuće je što Europa gubi zalihe svojih slatkih voda pa će uslijediti prebacivanje na druge slivove i tranzitne vode", kaže Trninić.
Na tragičan trend smanjenja pitke vode u svijetu upozorio je primjerom Mexico Cityja, u kojem voda teče vodoopskrbnim sustavom samo sat vremena dnevno, a ostatak dana je uopće nema.
Neka su od mogućih rješenja, kako u idućih pedesetak godina ne bi ponestalo pitke vode za cjelokupno svjetsko stanovništvo, racionalna potrošnja, ponovna upotreba otpadnih voda i odsoljivanje morske vode, kaže Trninić.