HINA - Financijski servis
Oko 70 tisuća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u ožujku prošle godine primilo je mjesečnu neto plaću manju od 1.900 kuna, a nasuprot njima, oko 50 tisuća ih je primilo plaće više od 8.000 kuna. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u pravnim je osobama u ožujku 2005. bilo ukupno 943.745 zaposlenih, a od toga je 7,4 posto njih za taj mjesec primilo neto plaću manju od 1.900 kuna, a plaću višu od 8.000 kuna njih 5,2 posto. Statistika pokazuje da je najveći dio zaposlenih, njih oko dvije trećine, ili više od 627 tisuća zaposlenika za ožujak prošle godine primilo neto plaću do 4.500 kuna. Prosječna hrvatska plaća za ožujak 2005. iznosila je 4.390 kuna. Više od polovice zaposlenika, odnosno više od 530 tisuća njih sigurno je pak primila manje od hrvatskog prosjeka, jer je neto plaću do 4.000 kuna primilo 56,2 posto zaposlenih. Statistika zaposlenih prema visini prosječne neto plaće i po djelatnostima u ožujku prošle godine pokazuje već poznate činjenice o plaćama u Hrvatskoj, najviše su neto plaće u zračnom prijevozu, osiguranju i mirovinskim fondovima, istraživanju i razvoju, a najniže u proizvodnji odjeće i tekstila, štavljenju kože, preradi drva. Tako je gotovo svaki drugi zaposlenik u zračnom prijevozu za ožujak prošle godine primio neto plaću višu od 6.000 kuna, a svaki četvrti i više od 8.000 kuna. Naime, od ukupno 1.099 zaposlenih u toj djelatnosti u ožujku 2005. njih 26,9 posto primilo je više od 8.000 kuna neto, a njih 21,8 posto primilo je od 6.001 do 8.000 kuna. U osiguranju i mirovinskim fondovima, osim obveznog osiguranja, u ožujku prošle godine bilo je 5.032 zaposlenih, od čega je njih 18,6 posto ili oko 940 zaposlenih primilo plaće više od 8.000 kuna, a nešto manje, 875 njih primilo je između 6.001 i 8.000 kuna neto. U istraživanju i razvoju u kojima je bilo 5.678 zaposlenih, njih oko 2.160 primilo je neto plaće više od 6.001 kunu, a od toga je polovica premašila i 8.000 kuna. U dvije djelatnosti sa velikim brojem zaposlenih, obrazovanje i zdravstvena zaštita i socijalna skrb, najveći broj zaposlenih primao je od 4.001 do 6.000 kuna. Više od polovice ili točnije 58 posto od ukupno 78.737 zaposlenih u obrazovanju nalazi se upravo u tom rasponu neto plaća za ožujak prošle godine, kao i oko 40 posto od ukupno 66.870 zaposlenih u zdravstvu. No, zdravstvo ima nešto veći postotak onih s višim plaćama, pa je 20,2 posto od ukupnog broja imalo više od 6.001 kunu, dok u obrazovanju takvih bilo 8,4 posto. S druge pak strane, oko trećina zaposlenih u proizvodnji odjeće, te štavljenju kože imalo je manje od 1.900 kuna, a tomu treba dodati i više od 22 posto njih koji su imali od 1.900 do 2.200 kuna. Tako je od 20.299 zaposlenih u proizvodnji odjeće, njih 36,3 posto ili više od 7.400 zaposlenika za ožujak 2005. primilo neto plaću do 1.900 kuna, a toliko je u djelatnosti štavljenja kože primilo oko 2.070 zaposlenih, odnosno 31,4 posto od ukupno 6.586 zaposlenih. Visok postotak zaposlenika koji su za ožujak 2005. primili ispod 1.900 kuna imaju i proizvodnja tekstila (26,7 posto), prerada drva (24,9 posto), proizvodnja metala (20,2 posto), proizvodnja namještaja (18,3 posto), itd.