Nekoliko službenih ceremonija održano je u petak u spomen na državni udar koji je izveo general Jorge Videla uz pomoć svojih časnika, među njima i zloglasnog admirala Emilia Massere, prenosi agencija France presse.
"Trideset godina nakon državnog udara, 30.000 nestalih još je prisutno, jer njihove ideale nosimo i nastavljamo njihovu borbu", otpjevale su tisuće sudionika manifestacije okupljene između zgrade Parlamenta i Svibanjskog trga (Plaza de Mayo).
Borba vojne hunte protiv "subverzije" rezultirala je nestankom 30.000 osoba, koje su otimale snage sigurnosti i u tajnosti ubijale.
Komemoraciju u Buenos Airesu vodile su i predstavnice udruga majki i baka s Plaze de Mayo, koje su tri desetljeća svake nedjelje prosvjedovale tražeći pravdu za nestalu djecu.
Te su žene hrabro tragale nastojeći identificirati oko 500 ukradene novorođenčadi koje je vojna hunta oduzimala majkama zatvorenicama te majke ubijala a djecu davala na ilegalno usvajanje, ostavljala u sirotištima ili davala obiteljima vojnih časnika i njima bliskima.
Prema podacima koje prenosi agencija Associated press dosad su Udruge baka uspjele ući u trag 240 slučajeva ukradene djece, a 82 djece prihvatilo je novi identitet, što je katkad bilo vrlo bolno.
"Moja sestra mogla je kraj mene proći u svakom trenutku", kaže 29-godišnja Clara Petrakos čiju su trudnu majku oteli vojnici i ona nije nikad upoznala svoju sestru.
"Sama pomisao na to da su tu djecu odgajali ljudi koji su ubijali, mučili i otimali njihove roditelje tako je bolesna da se nadam da tako nije završila moja sestra. No sve dok je ne pronađem, neću to znati", rekla je Petrakos.
Argentina je 1998. osnovala Nacionalnu genetsku banku gdje svoje uzorke DNK mogu pohraniti obitelji nestale djece a ravnateljica se nada da će takva ustanova ubrzati identifikaciju.
Argentinski predsjednik Nestor Kirchner kazao je da su ljudska prava prioritet kada je lani vodio kampanju za ukidanje zakona o amnestiji. Vlada neće stajati pravosuđu na putu rekao je i nedavno najavio da će se otvoriti tajne vojne arhive.
Vojska je nijekala postojanje arhiva o diktaturi.
Kirchner, koji je i sam bio uhićen tijekom vojne diktature, ukinuo je i dekret o zabrani izručivanja argentinskih državljana, pa bi tako neki bivši časnici, među kojima je Massera, ravnatelj zloglasne Mornaričke škole strojarstva gdje je bio centar za mučenje, mogli biti suđeni i u drugim zemljama čiji su državljani nestali.