BDP izražen u tekućim cijenama trebao bi doseći oko 222,7 milijardi kuna ili 37,5 milijardi američkih dolara, navodi se u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" HGK.
Takvo kretanje BDP-a ukazuje na to da je zaustavljen trend usporavanja rasta BDP-a koji je u 2004. godini iznosio 3,8 posto.
No, analitičari HGK istodobno napominju da takva stopa rasta ipak nije odraz značajnijeg pomaka u nacionalnoj ekonomiji.
Usporedba BDP-a po stanovniku (prikazanog po paritetima kupovne moći) sa zemljama u okruženju pokazuje da se Hrvatska u 2004. godini nalazila na 46 posto prosjeka EU25, pri čemu je od članica EU25 samo Latvija bila na nižoj razini razvijenosti (43 posto).
Uz procjenjenu stopu rasta za Hrvatsku, od 4,1 posto, i EU25, od 1,6 posto, te približnu razinu inflacije (RH 3,3 posto, EU25 2,2 posto) u 2005. godini će se udio Hrvatske u prosjeku EU25 povećati tek za nešto više od jednog postotnog boda.
Stoga su za brže dostizanje razine razvijenosti EU potrebne znatno veće stope rasta, ocjenjuju analitičari Centra za makroekonomske analize HKG.
Kod zemalja koje su po razini razvijenosti u odnosu na prosjek EU25 najsličnije Hrvatskoj, kod Litve (48 posto), Estonije (51 posto), Slovačke (52 posto) te Latvije zabilježena je u prva tri prošlogodišnja tromjesečja veća dinamika rasta.
Latvija je ostvarila rast BDP-a od 10 posto, Litva 7 posto, Estonija 9,2 posto, a Slovačka od 5,5 posto, dok je u Hrvatskoj rast BDP-a za to razdoblje iznosio 4,1 posto. Jedino je kod Poljske, koja se također nalazi na približno istoj razini razvijenosti (49 posto prosjeka EU25), zabilježen sporiji rast BDP-a, od 2,9 posto.