HINA - Financijski servis
Dopunsko zdravstveno osiguranje, uz društva za osiguranje, i dalje će moći provoditi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a zdravstveni radnici neće više moći obavljati dopunski rad u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su u radnom odnosu, neki su od prijedloga iz paketa zakona vezanih za zdravstvenu reformu koje je danas prihvatila Vlada.
Vlada je prihvatila prijedlog nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. - 2011. godine, te Saboru uputila prijedloge izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti, obveznom i dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, te zaštiti zdravlja na radu.
Premijer Ivo Sanader ocijenio je to korakom naprijed prema zdravstvenoj reformi koja će, kako ističe, voditi računa o materijalnom položaju građana.
Ljubičić je najavio da će nova zakonska regulativa dopustiti HZZO-u nastavak provedbe dopunskog zdravstvenog osiguranja koje će i dalje stajati 80 kuna, odnosno 50 kuna za umirovljenike.
Kako bi se spriječio sukob javnog i privatnog interesa zdravstvenih djelatnika, zakonom će se onemogućiti da oni obavljaju dopunski rad u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su u radnom odnosu.
Državni službenici ubuduće bi mogli raditi i od kuće, a rade li u državnoj službi nepuno radno vrijeme, uz odobrenje čelnika državnog tijela, radni odnos s nepunim radnim vremenom mogli bi ostvariti i kod drugog poslodavca.
Predviđeno je to Uredbom o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i radu s radnim vremenom koju je, kao i Uredbu o upućivanju državnog službenika na rad izvan državne službe danas usvojila hrvatska Vlada.
Omogućavanje "rada na daljinu" znači mogućnost rada izvan mjesta rada u tijelu državne uprave, pretežno kod kuće, uz primjenu informacijske tehnologije (računala, programa i računalnih podataka, telekomunikacijskog sklopa).
To će invalidima ili majkama s malom djecom omogućiti da rade od kuće, a bit će u radnom odnosu, objašnjava državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić, napominjući da će se pritom propisati radno mjesto, mogućnosti povezivanja i sl.
Tom je uredbom omogućeno i da državni službenik koji radi na nepuno radno vrijeme, primjerice četiri sata može, uz suglasnost čelnika državne službe, sklopiti ugovor i s drugim poslodavcem kod kojega bi primjerice radio isto četiri sata.
Poslove civilne obavještajne službe ubuduće bi, umjesto dviju - Obavještajne agencije i Protuobavještajne agencije, obavljala jedna, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), dok bi poslove vojne obavještajne službe obavljala Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA).
Prijedlog je to iz novog zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Hrvatske kojeg je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru.
Premijer Ivo Sanader podsjetio je da se s predsjednikom države dogovorio da se ide u reformu sigurnosno-obavještajnog sustava te da je za to osnovana i posebna radna skupina i konzultirane političke stranke.
Premijer procjenjuje da možda postoji i mogućnost konsenzusa oko prijedloga.
Prema prijedlogu, rad sigurnosno-obavještajnih agencija nadzirao bi Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, Vlada, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih službi.