Kako je pojasnio potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac, Tankerska je za dionice Jadroplova ponudila 240 milijuna kuna, zadržati zatečene zaposlenike, kupiti 3 broda, zaposliti dodatna 132 radnika u narednih pet godina te izgraditi novi brod za rasute terete u jednom od domaćih brodogradilišta, a ukupna ulaganja u Jadroplov trebala su iznositi 207,9 milijuna kuna.
No, kazao je Gotovac, Tankerska plovidba je nakon dubinske analize stanja (due dilligence) u Jadroplovu u prijedlogu ugovora navela kako traži novu, neovisnu procjenu vrijednosti brodova Jadroplova na temelju danas vrijedećih uvjeta i cijena na tom tržištu te određivanje cijene za dionice po toj procjeni.
Kako HFP nema mandat pregovarati o cijeni Jadroplova, koju je odredila Vlada, UO HFP-a odbio je tu ponudu Tankerske plovidbe te je zadužio stručne službe HFP-a da predlože nove uvjete natječaja.
Ujedno, HFP je crikveničkoj turističkoj tvrtki Jadran odobrio odgodu vraćanja duga koji je u šest godina dosegnuo iznos veći od 8 milijuna kuna te prenamjenu dijela kreditnih sredstava (9,5 milijuna kuna) prvotno namijenjenih pripremi turističke sezone, za isplatu minimalnih plaća za siječanj i veljaču ove godine.
Predsjednika UO HFP-a i potpredsjednika Vlade Damir Polančec podržao je obje odluke rekavši kako bi rješenje problem Jadrana, zajedno s privatizacijom ostalih značajnijih turističkih tvrtki s tog područja, poput rapskog Imperijala i opatijskih Liburnia Riviera Hotela, trebala izraditi radna skupina koju je Vlada osnovala prošlog tjedna.
Ta bi radna skupina, dodao je, do kraja svibnja trebala predložiti model privatizacije Jadrana, koji je preopterećen dugovima, ali čije nekretnine vrijede puno više od svih obveza.
Na sjednici UO HFP-a bilo je riječi i o natječajima za Dalmacijavino i Adriachem, na koje nije pristigla niti jedna ponuda s obzirom da su tvrtke nuđene po nominalnoj cijeni, sukladno vrijedećem Zakonu o privatizaciji, koji nalaže takav, tzv. nulti natječaj, pa prodaju po diskontnoj cijeni te tek onda prodaju pod posebnim uvjetima, odnosno pod realnim uvjetima, privlačnim za ulagače.
U prijedlogu novog zakona, koji bi trebao biti dovršen do kraja idućeg tjedna te uskoro predstavljen Gospodarsko-socijalnom vijeću, najavio je Polančec, među ostalim će se izbjeći prve dvije faze, koje znatno usporavaju proces privatizacije, posebice kod tvrtki za koje se unaprijed zna da zbog stanja u njima ne mogu privući ulagače.
UO-u je predstavljen i završni račun HFP-a za prošlu godinu, u kojoj je fond ostvario 103,05 milijuna kuna prihoda te 71,37 milijuna kuna rashoda te je zabilježio 186,3 milijuna kuna 'priljeva sredstava', koja idu u državni proračun (od prodaje društava na natječajima ili na burzi).
Najveći dio prihoda. 35,79 milijuna kuna, ostvareno je od dividendi (najviše od Croatia osiguranja) te od prodaje i najma prostora (52 milijuna kuna).
Također, lani je raznim ministarstvima, prema završnom računu HFP-a, za namirenje kapitalnih izdataka preneseno dionica u vrijednosti 139,18 milijuna kuna.