Prema riječima predsjednika UO HFP-a i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, ponude dospjele na natječaje za prodaju dijelova povezanih društava TLM-a pokazale su da interesa ima, ali i da je najbolje da se društvo privatizira u cjelosti.
Stoga je UO HFP-a odlučio ukinuti odluku o zasebnoj privatizaciji društava te je odlučio objaviti tzv. nulti natječaj, odnosno natječaj po nominalnoj vrijednosti 80,2 posto dionica TLM-a iz portfelja HFP-a, DAB-a i HZMO-a.
Od potencijalnih strateških partnera će se tako očekivati zadržavanje postojeće djelatnosti, ostanak 1.400 zaposlenika na barem dvije godine uz zadržavanje postojećeg kolektivnog ugovora, ulaganje najmanje 90 milijuna eura u tehnologiju proizvodnje u naredne tri godine te podmirivanje svih obveza TLM-a prema svim vjerovnicima, a koje premašuju 1,18 milijardi kuna.
Također, očekivat će se sanacija zemljišta oko tvornice Elektrolize, koja se mora srušiti, a oko koje je teren vrlo kontaminiran.
Polančec je rekao i kako vjeruje da TLM ima budućnost s obzirom da industrija temeljena na aluminiju spada među najbrže rastuća tržišta na svijetu, s godišnjim porastom od 6 posto te kako tvrtku trenutno vodi Uprava koja pokazuje pozitivne rezultate te je spremna na proces sanacije i restrukturiranja društva, koji će, među ostalim, značiti i 'ostanak optimalnog broja zaposlenih'.
Dobru budućnost, prema njegovom mišljenju, ima i Valjaonice cijevi Sisak, čiji bi kupci također trebali zadržati osnovnu djelatnost te 1.200 radnika na rok od godinu dana, kao i ponuditi plan ulaganja, koja bi trebala iznositi, procjenjuje se, oko 100 milijuna kuna u godinu i pol. Također, ponuđači bi trebali ponuditi zamjenska za državna jamstva te preuzeti obveze VCS-a.
No, preduvjet za početak privatizacije bivše sisačke željezare je prodaja zemljišta u središtu Siska, koje "ne čini logičnu tehnološku cjelinu s tim društvom".
Novi natječaj za Željezaru Split, prema riječima potpredsjednika HFP-a Ivana Gotovca, trebao bi donijeti djelomičan otpis dugovanja državi, no za to još uvijek traju pregovori s Agencijom za tržišno natjecanje, kao i usaglašavanje s predstavnicima Europske komisije.
Uvjeti bi trebali biti usaglašeni u narednih dva do tri tjedna, a tada bi se trebao izraditi i novi natječaj za privatizaciju tog društva, koje upošljava 450 radnika te mu je nužno barem 55 milijuna kuna ulaganja u tehnologiju.
Time bi se najvećim dijelom riješilo stanje u hrvatskoj crnoj metalurgiji s obzirom da država mora "prestati s praksom saniranja i davanja jamstava", rekao je Polančec te dodao da je primjerice samo TLM-u unazad deset godina odobreno 1,5 milijardi kuna državnih jamstava. Ta je industrijska grana ujedno i jedna od visoko subvencioniranih zbog čega je i pod posebnom pažnjom EK, zaključio je Polančec.