Kako je u ponedjeljak priopćeno iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća, u sklopu usvojenih glavnih smjernica podržani su pregovori i djelovanje radnih skupina u pregovorima o statusu Kosova, uz zahtjev da se omogući aktivno sudjelovanje bošnjačke i ostalih manjinskih zajednica.
Od kosovskih i međunarodnih institucija zahtijeva se "uključivanje bošnjačkih predstavnika na svim razinama u razgovore o statusu Kosova, ali onih koje odredi Bošnjačko nacionalno vijeće Kosova (BNVK)", navodi se u priopćenju Vijeća.
U osnivačkom dokumentu se "podržava se povijesna težnja albanskog naroda Kosova za samopredjeljenjem". Za bošnjački narod na Kosovu kaže se da "pripada jedinstvenom bošnjačkom nacionalnom korpusu s matičnim narodom u BiH i djelovima tog naroda na Sandžaku, uz bosanski kao materinji jezik i islam kao vjeru". U dokumentu se zahtijeva "da bosanski jezik bude jedan od tri službena jezika", a traži se i "obrazovanje na svim razinama i otvaranje svih fakulteta na bosanskom jeziku u sklopu Sveučilišta u Prištini".
Također se traži da procesom decentralizacije budu formirane općine u onim područjima u kojima Bošnjaci čine većinu, pri čemu se spominje pet mjesta u dosadašnjim općinama Peć, Prizren, Dragaš, Istok i Mitrovica, kao i pokretanje najmanje jednih dnevnih novina i jednog tjednika na bosanskom jeziku, te dviju regionalnih radio postaja, u Prizrenu i Peći, te jednog tv kanala.
Za predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća izabran je čelnik Stranke demokratske akcije Kosova (SDA) Numan Balić.
Prema procjenama bošnjačkih čelnika na Kosovu, trenutno na Kosovu živi najmanje 50 tisuća Bošnjaka i smatra se da je riječ o trećoj po veličini manjinskoj zajednici.