Riječ je o pilot projektu koji bi se, pokaže li u idućih pola godine dobre rezultate, trebao proširiti i na druge sudove u Hrvatskoj.
Postupke mirenje pri zagrebačkom sudu za sada će voditi 12 sudaca tog suda koji će to obavljati uz svoj redovni sudački posao i za to neće biti dodatno plaćeni. Ukupno je predviđeno oko 50 miritelja, među kojima ima odvjetnika, sveučilišnih profesora, pravnika, ali i arhitekata i zlatara. Riječ je o osobama koje su uz pomoć britanskih stručnjaka prošle stručno usavršavanje.
Mirenja će se za početak obavljati u jednoj sobi na sudu i to od 12,30 do 15,30 sati.
Predsjednica suda Nevenka Marković izvijestila je da je mirenje službeno počelo izborom 21 predmeta koje su parnični suci ocijenili kao pogodne za mirenje i uputili ih sucima miriteljima. Oni će ih, pak, uputiti strankama koje u roku 15 dana trebaju odgovoriti jesu li spremne na nagodbu ili ne.
Postupak mirenja najdulje može trajati 60 dana, a riječ je o dobrovoljnom, besplatnom i brzom postupku u kojemu nema dokaznih prijedloga, svjedoka, vještačenja i ostaloga kao u parničnom postupku.
I ako tek od danas zagrebački Trgovački sud počinje s postupcima mirenja, na njemu je već riješen prvi slučaj. Postignuta je nagodba dvojice sveučilišnih profesora koji su se sporili oko autorskog prava.
Sutkinja miriteljica koja je vodila taj slučaj Draženka Deladio kazala je kako je u manje od dva sata mirenja riješen parnični spor, vrijedan 250 tisuća kuna, koji je trajao dvije godine. Tužitelj je odustao od tužbe za naknadu štete i zadovoljio se isprikom u stručnom časopisu.
O ostalim pojedinostima tog slučaja sutkinja Deladio nije željela govoriti, naglasivši kako je upravo povjerljivost bitna odlika postupka mirenja, za razliku od javnosti sudskih postupaka.
Privremeni predsjednik Visokog trgovačkog suda Srđan Šimac kazao je kako je prednost mirenja i što ono završava nagodbom kojom su obje strane u postupku zadovoljne, što je važno jer ostaju u dobrim odnosima i mogu nastaviti poslovati. Naglasio je kako je za uspješan postupak najvažnija volja stranaka da se nagode te da je odluka o mirenju pravomoćna, odnosno na nju se stranke ne mogu žaliti.
U zagrebačkom Trgovačkom sudu za sada ne žele procjenjivati koliko bi se od 8.500 neriješenih parničnih predmeta na tom sudu moglo riješiti mirenjem.
Po podacima Hrvatske udruge za mirenje, u Njemačkoj se mirnim putem riješi 25 posto, a u SAD-u čak 97 posto sporova.