Zaključak je Opće sjednice da se spajanju općinskih s prekršajnim sudovima, pa i u okviru predloženog pilot projekta, ne treba pristupiti prije nego se riješi pitanje nadležnosti prekršajnih sudova, na što se već ukazalo mišljenjem Opće sjednice Vrhovnog suda od sredine lipnja prošle godine, stoji u priopćenju Vrhovnog suda.
Na sjednici je ponovno izražen stav da bi prekršajni sudovi, u pravilu, trebali odlučivati samo u predmetima u kojima je zapriječena kazna zatvora i tek tada bi postojali uvjeti za racionalno i učinkovito spajanje općinskih i prekršajnih sudova. Ostale bi prekršaje izvan navedenog kriterija, prema mišljenju vrhovnih sudaca, trebala rješavati upravna tijela, a kao primjer dobrog rješenja takve nadležnosti navode carinske prekršaje.
Na Općoj sjednici Vrhovnog suda zaključeno je i da odredbe postojećeg Zakona o sudovima, zbog svoje nedovoljne normiranosti, ne pružaju valjani temelj za odluku o spajanju navedenih sudova jer ostavljaju otvorenim čitav niz iznimno bitnih pitanja koja bi, u nedostatku jasnih i cjelovitih odredbi, tek trebalo riješiti dodatnim tumačenjima. Zbog važnosti pitanja to ne bi bilo primjereno niti pravilno nakon eventualno već provedenog spajanja općinskih i prekršajnih sudova, smatraju vrhovni suci.
Uz to, njihovo stajalište je i da bi prije spajanja prekršajnih i općinskih sudova trebalo odrediti strukturu sudova, dakle odlučiti o mreži sudova, odnosno odlučiti o broju općinskih sudova i njihovim sjedištima i tek nakon toga moglo bi se započeti s pripremama za moguće spajanje prekršajnih i općinskih sudova.
U sklopu reforme pravosuđa Ministarstvo pravosuđa planira i racionalizaciju mreže sudova, a pilot projektom je predviđeno spajanje 15 prekršajnih i općinskih sudova. Po Zakonu o sudovima, prije odluke ministra pravosuđa o takvom spajanju mišljenje treba dati Opća sjednica Vrhovnog suda.
Hrvatska ima 110 prekršajnih, 106 općinskih, 21 županijski i 12 trgovačkih sudova, te Visoki prekršajni, Visoki trgovački sud, Upravni i Vrhovni sud. Ubraja se među europske države s najvećim broje sudova, sudaca, i administrativnog osoblja u sudovima, ali i sa najvećim brojem zaostataka.