Taj trend prije svega je zasluga samih vinogradara i vinara, ali i desetljetnih napora Zavoda na unapređenju ocjenjivanja kakvoće i analitike vina, rekla je Gašparec Skočić.
Ističe da je Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo danas na takvom stupnju razvoja da bez poteškoća može parirati istovrsnim institucijama u najrazvijenijim vinorodnim zemljama.
Uz ocjenivanje i analitiku vina, najznačajnijim zadatkom za naredno razdoblje označila je nastavak rada na izradi vinogradarskog katastra.
Izražavajući zadovoljstvo djelovanjem Zavoda, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković istaknuo je da je ta institucija ocjenjivanje vina učinila objektivnim, neovisnim i nepristranim. To je, kaže, vrlo bitno za razvoj poštenih tržišnih odnosa u vinarstvu.
Naglasio je i da će objektivno ocijenjena hrvatska vina imati bolju poziciju na zajedničkom europskom tržištu, na kojem su hrvatski aduti autohtone sorte i jedinstveni klimatski i ekološki uvjeti za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina.
U pregovorima s Europskom komisijom iz područja vinarstva, dodao je, hrvatski pregovarači moraju uvjeriti europske dužnosnike da naši proizvođači ne mogu poremetiti europsko tržište, već samo "obogatiti europski vinski stol".
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo osnovan je 1996. godine, a djeluje u sklopu resornog ministarstva za poljoprivredu.
Zadaće su mu zaštita zemljopisnog porijekla vina, vođenje vinogradarskog katastra, fizikalno-kemijska analiza vina i mošta te drugih proizvoda od grožđa i vina, kao i voćnih vina. Zavod provodi i organoleptičko ispitivanje vina i izdaje rješenja za promet vina te evidencijske markice.