Prema analizi medijskog sadržaja iz 2000. godine, udio žena je 18 posto, iako su 51 posto stanovništva, upozorila je koordinatorica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka.
Mediji su nezainteresirani za uzimanje žena kao stručnih sugovornica - u temama vezanim za politiku i Vladu sudjelovalo je svega sedam posto žena naspram 93 posto muškaraca, a uz ekonomske teme devet posto žena.
"Na naslovnici istog medija žena je prikazana razgolićena u erotiziranim pozama, a muškarac ozbiljan i u odijelu", ističe Sarnavka.
Da same žene nisu svjesne postojanja diskriminacije govori podatak kako polovica ispitanica u sklopu projekta smatra da su muškarci i žene ravnopravno zastupljeni u medijima.
"Žene su u Hrvatskoj podijeljene - trećina nije zadovoljna medijskim sadržajem, 30 posto ih nema stav o tome, a 30 posto ne vidi nikakvu diskriminaciju", napominje Sarnavka. Ona je u sklopu projekta izradila priručnik "Put do vlastitog pogleda" namijenjen poticanju žena na kritičku analizu medija, umjesto pasivnog primanja sadržaja.
Sarnavka je upozorila i na feminizaciju novinarske profesije, u kojoj povećanje broja novinarki ne prati i povećanje njihova broja na vodećim mjestima u medijskim kućama.
Autorica analize hrvatskog zakonodavstva u sklopu projekta Lovorka Kušan podsjeća kako je analiza medija pokazala da je "prikazivanje žena u medijima seksističko, ne postoji svijest o rodnoj diskriminaciji, meka pornografija glavna je marketinška strategija, a ženski časopisi svedeni su na modu, tračeve, savjete za ljepotu i recepte".
Ona upozorava da samo formalno usklađivanje antidiskriminacijskih zakona s onima Europske unije neće doprinijeti ravnopravnosti žena i kvaliteti medija, ako nema mjera koje će osigurati primjenu zakona.