Obrazlažući namjeru zdravstvene reforme da se u roku od pet do 10 godina stvori "tržište" u kojem bi dobrovoljno osiguranje građana pokrivalo 15 posto zdravstvenih troškova umjesto sadašnjih jedan posto, Hebrang je kazao da je na taj način nužno nadoknaditi razliku između prihoda i rashoda te da je to praksa i drugih europskih država.
Mjesečni manjak u zdravstvu od 100 milijuna kuna kani se pokriti i većom disciplinom u trošenju novca u zdravstvu, posebice nadzorom bolničkih troškova te sastavljanjem dviju lista lijekova. "U Hrvatskoj 40 posto svih lijekova završi u smeću, po podatcima Svjetske zdravstvene organizacije u ladici prosječne hrvatske obitelji nalazi se nepotrebnih lijekova u protuvrijednosti od 400 eura", ističe Hebrang.
Na lijekovima će se uštedjeti stvaranjem dviju lista: s jeftinijim generičkim lijekovima i sa skupljim lijekovima istih svojstava, za koje bi građani plaćali razliku u cijeni. Od toga se očekuje godišnja ušteda od 500 milijuna kuna.
Predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a Rajko Ostojić kazao je kako se ne smije zaboraviti ulaganje u zdravstveni kadar niti zanemariti javno zdravstvo i educiranje stanovništva.
"Prosječna dob liječnika specijalista danas je 55 godina, a nedostaje nam 390 specijalista iz interne i 340 iz kirurgije", napomenuo je Ostojić.
Na opasnosti od opće privatizacije u zdravstvu upozorio je pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Zvonimir Šostar, istaknuvši da najmanje trećina djelatnosti mora ostati neprivatizirana, inače bi se moglo dogoditi da se otvaraju "obiteljski bussinesi", a mladi liječnici bez "dobrih veza" ostati na burzi.
Šostar je podsjetio Hebranga da se ni u ratno vrijme ne bi mogao tako učinkovito organizirati sanitet da je sve bilo privatizirano.
Govoreći o stanju u Zagrebu, koji sudjeluje s 43 posto zdravstva u zemlji, Šostar je istaknuo da su dotrajale zgrade i zastarjela tehnologija obilježje gotovo svih zagrebačkih bolnica, ali da se to postupno obnavlja.
"Nijedna zagrebačka bolnica, osim KB-a "Dubrave", ne bi mogla izdržati potres jači od sedam stupnjeva po Richteru (devet stupnjeva je zakonska obveza), a još nijedna nema propisno uređen hitni prijam", kazao je Šostar.