Hrvatska Vlada je "općenito poštivala ljudska prava svojih građana, ali je bilo problema u nekim područjima", ocijenio je State Department u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u zemljama svijeta u 2005.
Izvješće ističe kako je Hrvatska prošle godine pokazala povećanu spremnost za progon ratnih zločina koje su počinili Hrvati i ostvarila potpunu suradnju s Haškim sudom (ICTY) nakon što je pomogla uhićenje optuženog generala Ante Gotovine.
State Department među probleme ubraja kako hrvatsko pravosuđe nastavlja patiti od stanovitog političkog utjecaja kao i nagomilanih oko 1,6 milijuna slučajeva. Navodi i mišljenje Europske komisije koja je u izvješću o napretku 9. studenog kazala kako hrvatska javnost pravosuđe drži za jedno od glavnih područja korupcije.
State Department kaže kako je problem u Hrvatskoj i korupcija koju se vidi kao posebice raširenu u zdravstvenoj skrbi i registraciji vlasništva.
Sudovi koji su sudili slučajeve ratnih zločina nastavili su pokazivati pristranost prema optuženicima temeljem njihove nacionalne pripadnosti, kaže Izvješće. Većina osoba kojima se sudi za ratne zločine bili su Srbi, a u tri četvrtine slučajeva sudilo im se u odsutnosti na skupnim suđenjima u Vukovarskoj županiji.
Izvješće navodi Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja je izvijestila da je u 21 suđenju za ratne zločine osuđeno 12 Srba i jedan Hrvat.
Mada Srbi i dalje predstavljaju veliku većinu osoba kojima se sudi za ratne zločine međunarodni promatrači ipak navode kako sada općenito imaju bolje izglede za pošteno suđenje nego u prošlosti, kaže Izvješće.
Glede povratka izbjeglih Srba Izvješće navodi istraživanje OESS-a iz 2004. prema kojem se većina izbjeglih Srba koja se željela vratiti u Hrvatsku već vratila.
Izvješće kaže da je najveći destimulans povratku izbjeglih Srba loše stanje gospodarstva na područjima povratka kojemu ipak valja dodati porast međunacionalnih incidenata na tim područjima, posebice dijelovima Dalmacije, te sporoj provedbi programa povratka.
Hrvatska Vlada je polagano počela rješavati problem prijeratnih stanarskih prava u društvenim stanovima bez kojih se Srbi, koji su imali to pravo, ne mogu vratiti u Hrvatsku, kaže Izvješće.
Izvješće navodi kako promatrači smatraju da neke izbjegle hrvatske Srbe od povratka odvraća strah od uhićenja zbog ratnih zločine često temeljen na slabim dokazima.
Izvješće kaže kako u Hrvatskoj u praksi postoji otvorena i ponekad žestoka diskriminacija prema Srbima i Romima.
Nasilje prema Srbima nastavilo se posebice u Dalmatinskoj zagori, gdje se vraća najveći broj izbjeglih Srba i donekle u istočnoj Slavoniji, kaže Izvješće.
Izvješće, među ostalim, navodi slučaj da je stariji Srbin pronađen u svibnju u selu Karin s tragovima nasilja na tijelu, kako su nepoznati bacili bombe u blizini općinske zgrade u selima Trpinja i Borovo Selo, te da je u Đevrskama kraj Šibenika u posljednjih šest mjeseci došlo do tri međunacionalna incidenta.
Glede Roma State Department kaže kako su oni u Hrvatskoj suočeni s nizom prepreka uključujući jezik (jer mnogi slabo govore hrvatski), nedostatak obrazovanja, visoku nezaposlenost, raširenu diskriminaciju te problem da dođu do državljanstva i dobiju osobne dokumente.
Hrvatska Vlada je u ožujku usvojila akcijski plan planirajući uložiti oko 62.5 milijuna kuna u sljedećih 10 godina kako bi poboljšala uvjete za školovanje Roma, njihovu zdravstvenu skrb, zapošljavanje i stanovanje, kaže Izvješće navodeći pozitivni primjer odnosa prema Romima u Hrvatskoj.
Nasilje prema ženama uključujući zlostavljanje od strane muževa nastavlja predstavljati problem u Hrvatskoj, kaže State Department. Mediji su izvijestili kako je policija zabilježila 1,456 slučajeva obiteljskog nasilja u prvih 10 mjeseci 2005. što je za 27 posto više nego u 2004. Ured za jednakost spolova i nevladine organizacije upozoravaju da su sudovi u takvim slučajevima blagi prema počiniteljima nasilja, kaže Izvješće.
Žene također općenito rade poslove koji su slabije plaćeni, a plaće žena su u prosjeku 19 posto niže od plaća muškaraca, navodi State Department govoreći o diskriminaciji žena u Hrvatskoj.
Sloboda govora i medija je općenito ostvarivana, ali su zabilježeni slučajevi da su dužnosnici vlasti upletali u medije i pokušali utjecati na Hrvatsku televiziju, kaže State Department.
Izvješće navodi kako su lokalni elektronski mediji osjetljivi na političke pritiske jer je većina postaja barem djelomice u vlasništvu lokalnih vlasti.
State Department navodi, među ostalim, slučajeve da je HT uklonila Tihomira Ladišića nakon emisije Otvoreno u kojoj je "otvoreno govoreno o ulozi hrvatskih vojnih snaga u BiH" te da su pripadnici vladajućih stranaka napali emisiju Denisa Latina o bivšem predsjedniku Franji Tuđmanu kao antihrvatsku, a da je Hrvatski sabor izrazio svoje nezadovoljstvo odbivši odobriti godišnje izvješće HRT-a.