Ministarstvo je to objavilo pojašnjavajući informacije koje su u srijedu objavili neki talijanski listovi koji tvrde da je Slovenija tim činom po prvi put priznala deportacije Talijana od kojih su neki bili ubijeni i završili u "fojbama".
Kako se navodi u priopćenju koje je slovensko ministarstvo dalo na molbu da komentira objavljene informacije, popis od 1048 deportiranih dostavio je gradonačelniku talijanske Gorizije Vittoriju Brancatiju njegov slovenski kolega, gradonačelnik slovenske Nove Gorice Mirko Brulc, a riječ je o povijesnom gradivu iz slovenskih izvora.
"Radi se o osobama koje su 1945. bile uhićene, ali se njihova sudbina ne može sa sigurnošću utvrditi, odnosno ne može se tvrditi da su sve osobe s popisa mrtve", navodi se u pojašnjenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova navelo je da s talijanskom stranom postoji suglasnost da popis deportiranih osoba mora biti javno dostupan, a objavu spomenutog popisa deportiranih tumači kao početak razmjene podataka na obje strane.
"Suradnjom stručnjaka lakše ćemo doći do objektivne istine o razdoblju koje nakon toliko godna koje su od njega prošle povremeno baca sjenu na prijateljske odnose između Slovenije i Italije", navodi se u priopćenju.
Slovenski mediji objavu informacije u listovima "La Repubblica" i "Corriere della Sera" povezuju s predizbornim raspoloženjem u Italiji, gdje se pitanje fojbi i talijanskih žrtava iz vremena neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata i prije koristilo kao osjetljivo pitanje "povijesne" krivnje za gubitak teritorija na istočnoj strani Jadrana između talijanske desnice i ljevice, a osobito je senzibilizirano nakon što je lani konsenzusom ljevice i desnice kao državni praznik uveden Dan sjećanja na fojbe i poslijeratni egzodus Talijana s područja koja su kasnije pripala Jugoslaviji.
Informaciju je potvrdio gradonačelnik Nove Gorice Brulc koji tvrdi da je predaja popisa dogovorena prilikom jednog posjeta Rupela Novoj Gorici na sastanku na kojemu je bio i gradonačelnik talijanske Gorizie Brancatti.
Brulc je međutim rekao da je to bilo još u prosincu prošle godine i da je u vezi sa spomenutim popisom dogovoreno i formiranje mješovite međudržavne komisije u koju bi i Slovenija imenovala tri člana. Slovenski arhivi, rekao je Brulc, i ranije su bili otvoreni za talijanske povjesničare, ali atmosfera u Italiji pred parlamentarne izbore, posebice zakon kojim je velikom broju slovenskih državljana na područjima koja su nekad pripadala Italiji dao mogućnost da dođu do talijanskog državljanstva, ne pridonose razvitku dobrih odnosa, ocijenio je Brulc za Slovenski radio.
Spomenuti popis deportiranih Talijana talijanski listovi dovode u vezu sa Francem Pregeljom "Borom", političkim komesarom IX. korpusa Titove vojske, sastavljenim od Slovenaca, koji je u spomenuto vrijeme djelovao u Goriziji i navodno je odgovoran za deportaciju i nestanke.
Prema talijanski izvorima, deportirani Talijani, uglavnom vojnici, odvođeni su u logor Borovnica blizu Ljubljane. Protiv Pregelja je u vezi s tim deportacijama talijansko vojno tužiteljstvo u Padovi prije četiri godine bilo pokrenulo postupak, ali je proces u međuvremenu obustavljen. To se događalo u isto vrijeme kad su talijanski sudovi pokušavali zbog slučajeva "fojbi" procesuirati i neke hrvatske partizane poput Oskara Piškulića i drugih.