Poslodavci predlažu i više mjera fleksibilizacije tržišta rada - ustupanje radnika između dvaju poslodavaca, omogućavanje promjene radnog mjesta po odluci poslodavca, popuštanje pojedinih odredaba Zakona o radu u pogledu otpuštanja.
Ti prijedlozi predstavljeni su u ponedjeljak na Danu poduzetnika, tradicionalnoj godišnjoj manifestaciji HUP-a na kojoj sudjeluje nekoliko stotina poslodavaca.
Time bi se, procjenjuju poslodavci, postiglo poboljšanje konkurentnosti, gospodarskog rasta za 2 posto, zapošljavanja za 2,5 posto, uz ukupno zadržanu fiskalnu neutralnost.
Osnovna ideja HUP-ova prijedloga je ujednačavanje stopa triju poreza - na dobit, dohodak i PDV-a. Porez na dobit zadržao bi sadašnju razinu od 20 posto, koliko bi iznosio i PDV, a kod poreza na dohodak ukinule bi se stope od 35 i 45 posto, pa bi ostale samo one od 15 i 25 posto.
Voditelj HUP-ova tima za poreznu reformu Damir Kuštrak istaknuo je i druge HUP-ove prijedloge, a to su ukidanje nulte stope i međustope PDV-a te uvođenje poreza na kamatu i kamatni dobitak.
Uvođenjem tih novih poreza, ukinula bi se sadašnja situacija u kojoj je porez na rad znatno veći od poreza na kapital, što obeshrabruje ulaganje u nova radna mjesta i zapošljavanje, kaže Kuštrak.
Manjak u proračunu koji bi nastao smanjenjem poreznih prihoda zbog smanjenja PDV-a i ukidanja dviju stopa poreza na dohodak, nadoknadio bi se većim poreznim zahvatom te povećanjem trošarina, rekao je.
HUP predlaže i povećanje osobnog odbitka na 51 tisuću kuna godišnje, ali i ukidanje svih posebnih i obiteljskih odbitaka.
Ovim zahvatima u porezni sustav, tvrde u HUP-u, najviše bi se okoristili građani čije su plaće između 3 i 7 tisuća kuna, odnosno većina zaposlenih. Njihove neto plaće, kaže Kuštrak, narasle bi između 11,4 i 17 posto. Istodobno, koristi za poslodavce bile bi u smanjenju poreza i prireza između 36,4 i 42,5 posto te u smanjenju ukupnog troška rada od 1,9 posto.
Na makroekonomskom planu, po proračunima HUP-a, porezna reforma podigla bi stopu realnog rasta BDP-a sa očekivanih 4,5 posto u 2006. na 6,8 posto.
Ukupni prihod konsolidirane države povećao bi se sa 107 milijardi na gotovo 112 milijardi kuna, a deficit opće konsolidirane države smanjio bi se sa 5 posto na 2,9 posto BDP-a.
HUP je na Danu poduzetnika istaknuo i zahtjev za fleksibilizacijom tržišta rada. Neki od oblika fleksibilizacije koje je iznijela šefica HUP-ova riječkog ureda Jasna Kulušić, su ustupanje radnika između dvaju poslodavaca, omogućavanje promjene radnog mjesta (horizontalne migracije) po odluci poslodavca, a predlaže se i uvođenje mogućnosti prijeboja tražbina poslodavaca i radnika.
HUP traži i popuštanje pojedinih odredaba Zakona o radu u pogledu otpuštanja i rada na određeno vrijeme. Odredbe o otkazu, otkaznom postupku i definiciji otkaznih razloga, prema istraživanju HUP-a i Grupe Selectio predstavljenom na skupu, najviše obeshrabruju poslodavce u novom zapošljavaju.