Predsjednik Udruge Ante Gavranović na konferenciji za novinare je izjavio da bi se po predloženim odredbama zabranio rad trgovina 52 nedjelje u godini, što, ističe, bitno utječe na rad izdavačkih kuća koje nedjeljna izdanja više ne bi mogli plasirati u trgovine.
Izvijestio je da bi od oko sedam tisuća prodajnih mjesta po tim restriktivnim odredbama ostalo tek dvije tisuće, što bi, uz već smanjenu nakladu novina, povećan broj neprodanih primjeraka, veće troškove distribucije i promocije te manje prihode od prodaje i oglašavanja, dodatno financijski opteretilo izdavače.
Zamjenik direktora Novog lista Josip Buršić kazao je da bi, usvoje li se predloženi zakon, upitnom postala ekonomska isplativost proizvodnje i izlaženja nedjeljnih izdanja, a time i radna mjesta novinara i drugih djelatnika koji rade za ta izdanja.
Napomenuo je da devet dnevnih listova godišnje proda oko 20 milijuna primjeraka nedjeljnih novina, da se u ukupnoj nakladi udio nedjeljnih izdanja kreće od 8 do 13 posto, da od prodaje i oglašavanja listovi uprihoduju oko 130 milijuna kuna, prihod tiskara nedjeljom je oko 35 milijuna kuna godišnje, a država putem PDV-a od toga zaradi oko 30 milijuna.
Sve to, ističe Buršić, predloženim bi zakonom 'palo u vodu', destimulirala bi se i ukinula proizvodnja, a, primjerice, Novi list izgubio bi na godišnjoj razini dvije i pol plaće.
Naglasio je da bi tim zakonom najviše bili pogođeni nerazvijeniji dijelovi države, gdje ne postoje specijalizirana mjesta za prodaju novina nedjeljom, već se tisak može kupiti samo u trgovinama koje nedjeljom ne bi radile. U nekim područjima, tvrdi Buršić, broj prodajnih mjesta pao bi za čak 70 posto.
Isto misli i član Uprave Glasa Slavonije Marijan Beljan, koji upozorava da bi to imalo trajne negativne posljedice za izdavanje novina, ali i za dio zaposlenika koji bi morao biti otpušten.
Rajko Naprta iz Odjela za papir, tisak i medije Hrvatske gospodarske komore kaže da je i čitanje novina nedjeljom jedno od obilježja obiteljskog života u koje se ne bi smjelo zadirati, niti ograničavati kulturu čitanja.
Udruga od Vlade traži uvažavanje iznesenih primjedbi, jer predložene restrikcije, suglasni su, štete ne samo izdavačima, već i cjelokupnom gospodarskom sustavu.