Prvo pitanje, osnutak međunarodnog suda za suđenje ubojicama bivšeg premijera Rafika Haririja, jednoglasno je prihvaćeno, podsjetio je Berri koji je i službeni predstavnik konferencije za dijalog.
Potvrdio je da se o drugim dvama, veoma osjetljivim, pitanjima trenutačno vodi rasprava, a to su nastavak provedbe rezolucije 1559 UN-ova Vijeća sigurnosti i libanonsko-sirijski odnosi.
Rezolucija 1559 zapravo obuhvaća poziv na razoružavanje šijitske stranke Hezbollah, jedine libanonske stranke koja raspolaže vojnim ogrankom.
Protusirijska parlamentarna većina drži usto da nastavak provedbe te rezolucije podrazumijeva odlazak predsjednika Emilea Lahouda čiji je mandat, po njezinu mišljenju, 3. rujna 2004. na tri godine protuzakonito produžio libanonski parlament koji je tada nadzirala Sirija, zahvaljujući izvanrednom ustavnom amandmanu.
Rezolucija 1559 koja je prihvaćena dan uoči tog amandmana upozorila je na nepoštovanje libanonskog ustava kojega početni tekst zabranjuje produljenje mandata predsjednika Republike.