Prvi kontakti, "prošli su u duhu snažne suradnje", a bavili su se "praktičnim pitanjima", a ne samim budućim statusom pokrajine u kojoj albanska većina traži neovisnost, izjavio je na konferenciji za novinare austrijski diplomat Albert Rohan, moderator bečkih pregovora i pomoćnik glavnog pregovarača UN-a Marttija Ahtisaarija.
Rohan je pred novinarima ustvrdio da se od jednoipoldnevnih pregovora i nisu očekivali neki osobiti rezultati, ali da je ozračje na pregovorima bilo "vrlo konstruktivno". "Nismo očekivali sporazum, već iznošenje raznih pozicija, kako bismo mogli proučiti različita stajališta. I to je bilo uspješno", ocijenio je.
Prvi cilj je bio razmotriti konkretna pitanja i odrediti područja suglasja, koja se poslije mogu formalizirati. Zato se razgovaralo samo o tehničkim, a ne i o političkim pitanjima, objasnio je Rohan. "Time se neće postići senzacionalni politički rezultati, ali je važno za život stanovnika Kosova", dodao je.
Unatoč različitim pristupima, poklapaju se gledišta o važnim pitanjima iz područja decentralizacije, poput školstva, zdravstva i unutarnjih poslova, rekao je Rohan, dodavši kako on osobno potpuno podržava decentralizaciju, s osobitim naglaskom na zaštitu manjina.
O samom pitanju budućeg statusa Kosova nije se raspravljalo, kako je istaknuo, i zbog opasnosti da "pregovori završe za dva sata". No pregovori o statusu moraju biti okončani ove godine, iako nije želio iznijeti svoje mišljenje o tome kakav će status Kosovo dobiti. Sljedeći krug pregovora na rasporedu je 17. ožujka.
U pitanju su dvije mogućnosti - ili će Kosovo postati neovisno od Srbije, što zahtijeva dva milijuna etničkih Albanaca, ili će i dalje službeno ostati dijelom Srbije, ali uz važne preinake dosadašnjeg statusa.
U prvim izravnim pregovorima, osim predstavnika srbijanskih i kosovskih vlasti, sudjelovali su predstavnici NATO-a, SAD i UNMIK-a.