Istraživanje su 2004. godine proveli udruga Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, na uzorku od 4.000 učenika iz 19 osnovnih i dvije srednje škole u 10 hrvatskih gradova.
Internetom se koristilo 73 posto djece, a od toga je 47 posto onih koji nemaju kompjuter kod kuće već surfaju negdje drugdje - u školi, kod prijatelja i sl.
Zabrinjavajući je podatak da većina djece koristi Internet bez prisutnosti roditelja ili druge odrasle osobe, a ta su djeca češće dobivala poruke s neprimjerenim i pornografskim sadržajem.
Takve poruke su u najvećem broju slučajeva sadržavale slike golih osoba, polovica su bile slike seksualnih radnji, 12 posto su bile slike koje sadrže nasilje i seks, a četiri posto bile su poruke seksualnog sadržaja sa slikama djece.
"Treba upozoriti roditelje da ne slijede pomodne trendove smještanja televizora, kompjutera i satelitskog programa u dječje sobe jer tada nemaju nikakav nadzor nad onim što dijete gleda i ni na koji način s djetetom ne provode zajedničko vrijeme", ističe psihologinja Gordana Buljan Flander.
"I zajedničko gledanje televizora u dnevnoj sobi također je zajednički provedeno vrijeme i prilika da se kod djeteta razvije medijska pismenost - da mu se objasni što je poželjno, a što nepoželjno ponašanje, umjesto da ga se samo prepusti medijskom sadržaju", napominje Buljan Flander dodavši da isto vrijedi i za korištenje Interneta.
Istraživanje među hrvatskim učenicima pokazuje da ih je više od četvrtine uvijek samo prilikom korištenja Interneta, više od polovice izjavljuje da je ponekad samo, devet posto je u društvu prijatelja, a samo četiri posto djece koristi Internet uz nadzor roditelja.
Vlastitu e-mail adresu ima 54 posto djece, a gotovo polovica njih izjavljuje da roditelji uopće nemaju pristup njihovoj elektronskoj pošti, dakle niti nadzor nad sadržajem koji dijete prima tim putem.
Više od polovice ispitane djece koristilo je chat, a pokazalo se da je tijekom dopisivanja na chatu 28 posto njih dobilo pitanja o intimnim detaljima.
U 70 posto slučajeva pitanja su bila u vezi seksa, 46 posto djece navodi pitanja o intimnim dijelovima tijela, 34 posto o iskustvu u samozadovoljavanju, tu su i pitanja o dosadašnjem seksualnom iskustvu, pitanja u vezi odjeće (veličina grudnjaka, nosi li tange i sl.), a poziv na sastanak ili seks dobilo je osam posto djece.
Trećina djece nikome nije povjerila svoje iskustvo dobivanja poruka pornografskog sadržaja, a za četvrtinu njih te su poruke bile uznemirujuće.
Više su bile uznemirene djevojčice nego dječaci, a češće mlađa djeca nego starija. Otvoreni upiti s chata o intimnim detaljima uznemirili su više od polovicu djece i izazvali osjećaje srama, straha, ljutnje ili krivnje.
Buljan Flander upozorava da Internet uz svoje brojne prednosti predstavlja i rizike za djecu, a odsustvo roditeljskog nadzora te rizike pojačava.
Iako Internet pruža brzu dostupnost različitim i zanimljivim informacija, kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi, djeca su izložena uznemirujućim i agresivnim porukama, pornografskom sadržaju, te izravnoj komunikaciji s osobom koja traži neprimjerene odnose, napominje psihologinja.