Povod konvencije, kako je istaknuo predsjednik HSP-a Anto Đapić, jest početak pregovora Hrvatske s Europskom unijom te novi razvojni izazovi, a u radu su sudjelovali pravaši iz sedam jadranskih županija - Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.
Na skupu HSP-a razgovaralo se o strateški važnim pitanjima u tom dijelu Hrvatske: razgraničenju sa susjednim državama, potrebama brodara i razvoju turizma, razvoju ribarstva i ribarskih luka, potrebi osnutka obalne straže, cestovnoj povezanosti tog dijela Hrvatske te o poljoprivredi, zaštiti pitke vode, zabrani GMO-a i otpadu.
Predsjednik HSP-a Anto Đapić u uvodnom je izlaganju među ostalim govorio o prijedlogu da se proglasi Euroregija Jadran te o pločanskoj Luci. Rekao je kako treba poduprijeti dijalog istočne i zapadne obale Jadranskog mora, dodajući pritom kako HSP-u nije prihvatljiva uspostava regije koja bi imala za posljedicu negiranje hrvatskih granica ili nametanje volje talijanskih regija našim županijama.
"Udruživanje hrvatskih županija u tu Euroregiju je besmisleno dok ne postoji naša vlastita jadranska strategija i dok nema koordinacije između naših sedam jadranskih županija", rekao je.
Druga jadranska konvencija HSP-a završila je prihvaćanjem Jadranske rezolucije u 13 točaka.
U rezoluciji se, uz ostalo, navodi da Hrvatske svoje odnose sa susjednim zemljama na Jadranskome moru treba temeljiti na međunarodnim sporazumima i konvencijama međunarodnoga prava, posebice Konvenciji UN-a o pravu mora.
"Državni suverenitet na moru nedjeljiv je od državnog suvereniteta na kopnu. Nedopustivi su zato ustupci susjednim državama glede morskog razgraničenja i zajedničkog nadzora mora uz Prevlaku i Savudriju. Za morsko razgraničenje sa Slovenijom, Crnom Gorom i BiH potrebno je poštovati načelo crte sredine i nalaze Badinterove komisije te rješenje spora prepustiti Međunarodnome sudu pravde ili Međunarodnome sudu za pravo mora", ističe se u Jadranskoj rezoluciji.
Također se navodi kako naknada ratne štete mora biti preduvjet normalizacije odnosa s državama koje su povele agresivni rat protiv Hrvatske, da Hrvatska treba bez odgode primjenjivati svoj gospodarski pojas u njegovom ekološkom i nadzornom dijelu uz što kraće prijelazno razdoblje za ribolovni dio gospodarskog pojasa, te da Jadransko more zaslužuje status "posebno osjetljivog morskog područja" (PSSA) u skladu s regulativom Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Ističe se i da Hrvatskoj na Jadranu ne treba nova regionalizacija, nego zajednička razvojna strategija svih jadranskih županija te da ustupci susjednim državama glede imuniteta njihovih vojnih snaga i slobodnog uplovljavanja njihovih ratnih brodova u hrvatsko teritorijalno more nisu prihvatljivi za Republiku Hrvatsku, osim u dijelu koji proistječe iz članstva u međunarodnim sigurnosnim organizacijama.
HSP naglašava i kako nije dopustiva prodaja hrvatskih otoka strancima te da nije prihvatljivo pretežito strano vlasništvo ili strani nadzor nad hrvatskim lukama na Jadranu i strane koncesije nad hrvatskim cestama ili u hrvatskim lukama.