HINA - Financijski servis
Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u 2005. obilježio je nastavak trenda povećavanja obujma razmjene, ali i nastavak porasta robnog deficita, a za razliku od godine prije uvoz je ponovo rastao brže od izvoza, pa je i pokrivenost uvoza izvozom smanjena na 47,5 posto. Tako je uvoz povećan za 1,95 milijardi dolara, a izvoz za 784,8 milijuna USD, dok je deficit robne razmjene u 2005. bio za 1,17 milijardi dolara veći nego 2004, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Prošlogodišnji robni izvoz, izražen u američkim dolarima, iznosio je 8,8 milijardi dolara, što je za 9,8 posto više nego u godini prije. Istodobno je uvoz povećan za 11,8 posto, pa je ukupna vrijednost uvoza roba u 2005. premašila iznos od 18,5 milijardi dolara. Uslijed takvih je kretanja i deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u 2005. povećan za 13,7 posto u odnosu na godinu prije, te je iznosio rekordnih 9,7 milijardi dolara i tako za 929 milijuna dolara 'prestigao' ukupnu vrijednost izvoza. Na povećanje izvoza najviše je utjecalo povećanje izvoza hrane i pića (za 196 milijuna USD) od kojeg je polovica ostvarena povećanim izvozom šećera i proizvoda od šećera, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Na rast izvoza utjecalo je i povećanje izvoza nafte i naftnih derivata (za 133 milijuna dolara), strojeva i uređaja (za 117 milijuna USD) te kemikalija i kemijskih proizvoda (za 112 milijuna USD). Istodobno lani je smanjena vrijednost izvezenih ostalih prometnih sredstava, koje najvećim dijelom čine brodovi (za 88 milijuna USD), te rtv i komunikacijskih aparata i opreme (za 99 milijuna USD). Najzačajnija djelatnost u izvozu ostala je proizvodnja ostalih prometnih sredstava sa nešto više od milijarde dolara izvoza, što predstavlja udjel od 11,5 posto u ukupnom izvozu. Slijede proizvodnja koksa i naftnih derivata (9,9 posti), kemikalija i kemijskih proizvoda (9,4 posto) te proizvodnja hrane i pića (udio od 8 posto). P zemljama, najveći je rast izvoza zabilježen kod izvoza u Sloveniju (za 111 milijuna USD), Bosnu i Hercegovinu (za 107 milijuna USD) te Srbiju i Crnu Goru (za 99 milijuna dolara). Takva kretanja nisu značajnije izmijenila redosljed najvećih uvoznika roba iz Hrvatske u odnosu na prethodnu godinu (Italija, BiH, Njemačka, Slovenija, Austrija) osim što je Slovenija zamijenila mjesto s Austrijom. Nastavljen je pad udjela izvoza u zemlje Europske unije u ukupnom izvozu započet u 2004. godini pa je taj udio sa 64,6 posto u 2004. pao na 62,1 posto. Uvoz je istodobno povećan prvenstveno zbog znatnog povećanja vrijednosti uvezene sirove nafte i zemnog plina (za 451 milijun dolara), što je pak najvećim dijelom posljedica rasta cijene tih energenata na svjetskom tržištu. Uz to najveći je rast vrijednosti uvoza zabilježen kod uvoza električne energije i plina (za 293 milijuna USD), naftnih derivata (za 244 milijuna USD), strojeva i uređaja (za 232 milijuna USD), kemikalija i kemijskih proizvoda (za 177 milijuna USD) te metala (za 144 milijuna USD). U prošloj je godini nastavljen i rast vrijednosti uvezenih motornih vozila (za 30 milijuna USD), premda je taj rast bio znatno manji nego u prethodne četiri godine (prosječni je rast u te četiri godine iznosio 194 milijuna USD godišnje), navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK.