Prema podacima iz danas predstavljenog istraživanja "Zaduživanje kućanstava u zemljama Nove Europe", koje je proveo Ured za istraživanja UniCredit Grupe, u čijem je sastavu i ZABA, financijska imovina hrvatskih kućanstava jednaka je razini od 76 posto BDP-a, odnosno 64 posto, ako se BDP-a korigira za neformalni sektor, odnosno 'sivu ekonomiju'.
Prosjek Nove Europe (Rumunjska, Estonija, Bugarska, Letonija, Slovačka, Turska, Poljska, Mađarska, Češka) pak iznosi 53 posto, a eurozone čak 181 posto BDP-a.
Istodobno, zaduženost hrvatskih kućanstava kreće se na razini od 36 posto BDP-a (30 posto nakon korekcije), dok je prosjek za zemlje eurozone 53 posto, a zemlje Nove Europe 14 posto BDP-a.
Po oba parametra Hrvatska je na čelu ili pri samom vrhu Nove Europe, odnosno nadomak razvijenih zemalja zapadne Europe.
Konkretno, prema podacima iz 2005., prosječna financijska imovina hrvatskog kućanstva iznosila je 5.165 eura (iza Češke i Mađarske, a ispred Poljske i Slovačke), dok se po prosječnom dugu, koji je bio na razini od 2.427 eura, nalazi na drugom mjestu, iza Estonije, a ispred Mađarske i Češke.
Pritom je udio zaduženosti kućanstava u BDP-u od 2000. do 2005. u Hrvatskoj povećan za 4 postotna boda - stopi od koje je 'brža' bila samo Latvija, s 5 postotnih bodova.
Analitičari UniCredit Grupe su pritom zaključili kako povećanje tog udjela za samo jedan postotni poen pogoršava stanje trgovinske bilance za 0,38 do 0,86 posto. No, ujedno drže i kako u tom smislu značajniju ulogu ipak imaju poduzeća.
U razdoblju do 2008. godine, procjenjuju analitičari te bankarske grupacije, i financijska imovina i zaduženost hrvatskih kućanstava povećat će se za oko 12 posto.
Pritom će, u strukturi zaduženosti, i dalje prevladavati stambeni krediti, koji već sada čine gotovo 40 posto ukupnih dugovanja hrvatskih građana.
Zemlje 'Nove Europe' istodobno će svoj dug povećati za prosječno 19 posto, a financijsku imovinu za 10 posto.
Procjenjujući stanje na domaćem tržištu, analitičari ZABA-e pak u naredne dvije godine očekuju još jaču dinamiku rasta stambenih kredita - u 2006. za 19,8 posto, a u 2007. za 15 posto. Tako značajan rast očekuju još samo kod revolvinga po kreditnim karticama.
Ukupno bi kreditiranje stanovništva, prema ZABA-i, ove godine trebalo porasti za 14,5 posto, a iduće godine za 11,5 posto.
Istodobno, depoziti bi u 2006. trebali porasti za 7 posto, a 2007. za 6 posto, a najveći rast ulaganja hrvatskih građana očekuju kod dobrovoljnih mirovinskih fondova te otvorenih investicijskih fondova, no uglavnom zbog niske baze.