Istodobno procjenjuju da će trend rasta biti nastavljen i u 2007., ali će se kretati oko 55 posto kod dobrovoljnih te 38 posto kod otvorenih investicijskih fondova, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare Zagrebačke banke.
Kod životnih se osiguranja u 2006. očekuje rast od 22,9 posto, ulaganje u dionice izlistane na burzi moglo bi porasti 25 posto, dok se nešto umjereniji rast, 7 odnosno 8,8 posto u odnosu na prošlu godinu očekuje za ulaganja u depozite te stambenu štednju.
Prognoze govore da bi u 2007. rast ulaganja u stambenu štednju mogao biti udvostručen u odnosu na rast iz ove godine, oko 16,7 posto.
Ukupni depoziti građana u Zagrebačkoj banci u prošloj su godini povećani za tri milijarde kuna, na 29,1 milijardu kuna, što predstavlja gotovo trećinu ukupnih depozita građana u Hrvatskoj, istaknula je direktorica Direkcije grupe proizvoda za štednju i ulaganje ZABA-e Borka Borović.
I dalje je najveći dio u klasičnoj oročenoj štednji, u strukturi prevladava sa 80,6 posto štednja u eurima, iako se bilježi blagi rast kunske štednje koja krajem godine zauzima 7,5 posto oročene štednje. Na štednju u američkim dolarima otpada 9,5 posto, a u švicarskim francima 2 posto devizne štednje.
Kod alternativnih načina ulaganja najznačajniji rast bilježe investicijski fondovi u koje su klijenti uložili novih milijardu kuna zaokruživši ukupnu imovinu na 2,8 milijardi kuna, što predstavlja trećinu tržišta.
Prva stambena štedionica premašila je krajem 2005. iznosom depozita 2,1 milijardu kuna, što predstavlja tržišni udjel u tom segmentu od 38 posto.
Iz ZABA-e naglašavaju promjenu u strukturi štedno-ulagačkih proizvoda, kojih je u 2001. bilo 96 posto 'klasičnih' naprama 4 posto 'alternativnih', dok je lani omjer iznosio 83 naprama 17 posto.
U svim županijama, pokazala je analiza ZABA-e, i dalje u strukturi prednjači klasična štednja, čak 90,6 u Ličko-senjskoj županiji, dok najmanje učešće u takvoj vrsti ima Koprivničko-križevačka županija (69 posto) u kojoj najveći udjel ima stambena štednja sa 18 posto. Najmanje stambeno štede u Šibensko-kninskoj županiji.
Novčani fondovi ZABA-e najviše se, 18 posto, koriste kao ulaganje u Međimurskoj županiji, dok niti jedan posto u Ličko-senjskoj županiji.