HINA - Financijski servis
Udjel hrvatskog vanjskog duga u BDP-u prošle je godine dosegnuo 84,7 posto, dok bi ove godine mogao porasti za još oko 2,5 milijardi eura te iznositi i 85,8 posto BDP-a, pri čemu će generator rasta ponajprije biti poduzeća, zbog liberalizacije deviznog zakona, koji im omogućava podizanje kredita u inozemstvu, rekao je voditelj Odjela istraživanja tržišta Hypo Alpe-Adria-banke (HAAB) Hrvoje Stojić.
Govoreći na današnjem predstavljanju polugodišnje publikacije s makroekonomskim analizama i prognozama te banke, Stojić je kazao i kako očekuje da će ino-dug povećavati i država, i to ponajprije zbog najavljenih velikih infrastrukturnih projekata, koje je najlakše financirati vanjskim zaduženjem.
Javni bi pak dug, rekao je Stojić, trenutnom dinamikom rasta u naredne dvije do tri godine mogao premašiti iznos od 60 posto BDP-a, posebice ako mu se pribroji i dug umirovljenicima.
U HAAB-u, među ostalim, u naredne dvije godine očekuju približno 4-postotni gospodarski rast, ponajviše potaknut spomenutim bržim rastom kapitalnih investicija, nastavkom solidnog rasta industrijske proizvodnje (za oko 4 posto u 2006.) te rastom izvoza (u prosjeku za oko 10 posto), kojem pogoduje rast optimizma, a time i domaće potražnje u eurozoni.
Rast osobne potrošnje ove bi se pak godine trebao ubrzati na 3,8 posto, među ostalim i uslijed niže stope inflacije. Naime, u HAAB-u očekuju kako će se stopa inflacije ove godine smanjiti na 3 do 3,2 posto, što će, među ostalim, potaknuti i rast realnih plaća, odnosno kupovne moći.
U ovoj godini, rekao je Stojić, očekuje se i nastavak rasta trgovinskog deficita, i to na 8,3 milijarde eura (u 2005. je bio 7,8 milijardi eura), odnosno na oko 25 posto procijenjenog BDP-a. Tome će, dodao je, također pogodovati najavljene kapitalne investicije, koje potiču uvoz, ali i primjerice viša osobna potrošnja uslijed otplate duga umirovljenicima.
Govoreći pak o izravnim stranim ulaganjima Stojić je kazao kako u 2006. očekuje snažniji priljev u odnosu na prošlogodišnjih 1,4 milijarde eura, i to ponajprije temeljem prihoda od prodaje INA-e i HT-a, koji bi u naredne dvije godine mogli iznositi oko 3 posto BDP-a.
Dodaju li se svemu tome i prihodi od turizma, osobne potrošnje i jačanja kapitalnih investicija, u HAAB-u očekuju da će deficit bilance plaćanja ove godine iznositi 6 posto BDP-a (u 2005. 6,3 posto).
Deficit proračuna pak vide na razini od 4,6 posto BDP-a, jer se, prema Stojićevim riječima, ne vide naznake ubrzanja strukturnih reformi ili mjera štednje, koje bi minimalno trebale iznositi 0,7 posto BDP-a godišnje.
U HAAB-u u 2006. očekuju i nastavak apercijacije kune, potaknut primjerice prihodima od privatizacije, daljnjim ino zaduživanjem tvrtki te još jednom rekordnom turističkom sezonom. Stoga procjenjuju da će prosječni tečaj eura u ovoj godini iznositi oko 7,32 kune.