"To je u skladu sa Sarajevskom deklaracijom koju su u siječnju 2005. potpisale BiH, Srbija i Crna Gora i Hrvatska", kazala je za Hinu Nada Arbanas.
Za oko 300 prognanika grade se stanovi na mjestu negdašnjih pustara, najvećim dijelom u općini Antunovcu, gdje su i živjeli prije Domovinskog rata, a ostali će biti smješteni u državnim kućama na područjima posebne državne skrbi ili će dobiti osnovni građevni materijal za samostalnu gradnju stambenog prostora.
Pročelnica Arbanas je, istaknuvši da je poseban problem smještaj 111 izbjeglica iz BiH starijih od 70 godina, bez ikakvih primanja i isprava, dodala kako su "s veleposlanikom BiH Aleksandrom Dragičevićem prošli tjedan, kad je boravio u Osječko-baranjskoj županiji, posjetili i Naselje prijateljstva te se dogovorili da će se isprave za izbjeglice iz BiH rješavati 'u paketu' jer nemaju ni novca niti znaju postupak za to."
Veleposlanik je kazao, dodala je, kako je "važno da se svi izbjeglice iz BiH vrate u matičnu zemlju gdje će im se osigurati primjereni uvjeti života".
Naselje prijateljstva u Čepinu otvoreno je 1994., a financirala ga je Družba malteških vitezova iz Njemačke i hrvatska Vlada, podsjetila je pročelnica Arbanas, navevši kako je u njemu najviše prognanika i izbjeglica, oko 3500, bilo 1995. i 1996. te da je do sada bilo smješteno gotovo pet tisuća ljudi.
Kad se zatvori Naselje prijateljstva u Čepinu, taj će se prostor prenamijeniti, o čemu će odlučiti Ministarstvo mora, prometa, veza i razvitka i Osječko-baranjska županija.